Sve što je više od tri oboljela može se nazvati epidemijom. To je relativno mali broj, ali zabrinjava zbog niske procijepljenosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i objektivni rizik postoji.
Izjavio je to danas ministar zdravstva Milan Kujundžić. Ukupni broj oboljelih od ospica u dubrovačkoj bolnici sad je šest. Dodao je da se poduzimaju ozbiljne mjere protiv širenja bolesti.
- Zabranio sam bolničke posjete kako bismo opasnost od zaraze sveli na najmanju moguću mjeru, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo napravili smo veliki skrining bolničkog osoblja te su svi docijepljeni - kazao nam je u petak dr. Marijo Bekić, ravnatelj OB-a Dubrovnik.
Dodao je kako situacija nije alarmantna niti u bolnici vlada panika, a vjeruje kako će se za tri-četiri dana sve smiriti. Potvrdio nam je da su u četvrtak u dubrovačku bolnicu primili dva nova pacijenta sa simptomima ospica.
- Obje osobe bile su u izravnom kontaktu s prvim oboljelim od ospica, no nisu osoblje bolnice nego dolaze izvan naših krugova. Klinička slika pokazuje ospice, a još čekamo službenu potvrdu. U izolaciji su i dobro su. Danas iz bolnice otpuštamo prethodna dva pacijenta -kazao nam je dr. Marijo Bekić.
Posljednju epidemiju ospica u Hrvatskoj imali smo 2015. godine, kad je oboljelo oko 200 ljudi.
- Ljudi rođeni do 1960. godine prošlog stoljeća imaju prirodni imunitet protiv ospica i ne trebaju se cijepiti. Oni su dolazili u kontakt s ospicama do 1960. Do tada su, naime, stalno vladale epidemije na našim prostorima i njihovi su organizmi stoga postali otporni - objašnjava dr. Vesna Višekruna Vučina, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zadravstvo (HZJZ).
Prema njenim riječima, rođeni 1961. godine i mlađi, ako nemaju podatke o tomu jesu li primili cjepivo, mogu obaviti test koji pokazuje imaju li antitijela u organizmu koja ih štite od bolesti. Ako tih antitijela nemju, onda se mogu cijepiti.
- Ljudi rođeni 1961. i mlađi ne bi trebali u panici pohrliti na cijepljenje. Najprije trebaju obaviti provjeru, i to ako, primjerice, rade u rizičnom okruženju, poput bolničkih ustanova, ili ako mnogo putuju i dolaze u kontakt s većim brojem ljudi. Provjera se obavlja takozvanim titar testom. Cilj nam je prvenstveno zaštititi djecu predškolske i školske dobi, a tek onda, prema potrebi, širiti radijus procjepljenja. Ako netko ne radi rizičan posao ili živi u županiji gdje je procijepljenost visoka, taj nema razloga za brigu i za sada ne treba odmah juriti na cijepljenje – tumači epidemiologinja Višekruna Vučina.