A u dva prethodna kvartala cijene su rasle po stopi od oko devet posto.
Prema najnovijim podacima Eurostata, rast cijena stanova i kuća ubrzan je u cijeloj EU, na 10,5 posto, najviše od posljednjeg tromjesečja 2006. godine, uoči početka velike financijske krize.
Pritom je rast u čak 17 zemalja premašio 10 posto. Više je razloga tom trendu, a prema mišljenju Vedrana Šošića, glavnog ekonomista HNB-a, osobito su mu pridonijeli "povećani troškovi gradnje, koji su doveli do puno većeg rasta cijena novogradnje, zatim još uvijek vrlo povoljni uvjeti financiranja te ubrzavanje inflacije koje je poguralo i rast plaća".
No, dodaje kako je ove godine zabilježena i "rekordna runda" APN-ova programa, a kako se krediti uglavnom realiziraju u svibnju i lipnju, pretpostavljam da su sudionici natječaja stanove tražili već u prvom tromjesečju".
Najveće poskupljenje stanova i kuća, prema podacima Eurostata, imaju zemlje koje se trenutačno bore s većom inflacijom, pa i rastom kamatnih stopa. U Češkoj, primjerice, u prva tri mjeseca porasle su čak 24 posto, u Estoniji 21 posto, a u Mađarskoj 20,6 posto. S druge strane, najsporiji rast bilježe Cipar, 1,1 posto, Finska 4,3 posto, te Italija, 4,6 posto.
U prosjeku EU Od 2015. godine, pak, podaci Eurostata pokazuju da su nekretnine u Hrvatskoj poskupjele 40 posto dok je prosječno poskupljenje u zemljama EU tijekom proteklih šest godina iznosilo 37,4 posto. U nadolazećim mjesecima, s rastom kamatnih stopa i aktualnim trendom pada cijena metala i drugih sirovina koje utječu na troškove gradnje, uzlazni trend na tržištu nekretnina mogao bi biti zaustavljen.
Stručnjaci za to područje očekuju pad potražnje za stanovima i kućama, kako zbog slabijeg interesa za kredite, tako i zbog očekivanja da će, s usporavanjem ekonomije, građani koji raspolažu viškom gotovine, domaći i strani, biti manje spremni za ulaganja, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
Cijene stambenih objekata u prvom kvartalu 2022. više za 13,5 posto
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2022. u prosjeku su porasle za pet posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena ubrzao na 13,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017. godine.
Do sada u tom razdoblju najviši rast cijena stambenih nekretnina ostvaren je u drugom kvartalu 2019. godine, kada su te cijene porasle za 10,4 posto u odnosu na drugi kvartal 2018. godine.
Novi stambeni objekti u prvom tromjesečju poskupjeli su u prosjeku za 9,2 posto u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine. U odnosu pak na prvo tromjesečje prošle godine, cijene novogradnji ojačale su za 20,3 posto, pokazuje izvješće DZS-a objavljeno u ponedjeljak.
Cijene postojećih stambenih objekata više su za 4,4 posto na kvartalnoj, a 12,5 posto na godišnjoj razini.
Cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2022. u odnosu na posljednji lanjski kvartal u prosjeku su za Grad Zagreb više za 6,5 posto, za Jadran 3,3 posto, a za ostala područja 6,4 posto.
I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 16 posto, na Jadranu rast je iznosio 10,9 posto, a na ostalim područjima 14,4 posto.