Ministarstvo zaštite okoliša i prirode poslalo je na javnu raspravu prijedlog Plana gospodarenja otpadom ističući pritom da jačanje sustava odvojenog prikupljanja otpada u reciklažnim centrima sa sortirnicama pomaže domaćoj industriji i stvara uvjete za nova „zelena“ radna mjesta.

Priopćenje je medijima dostavio Krizni eko stožer Marišćina, navodeći da ga  supotpisuju Udruga Eko breza,  UZOR – udruga za zaštitu okoliša Resnik, Krizni eko stožer Varaždin, Udruga eko Zagreb, Građanska inicijativa Koprivnica kakvu zaslužujemo, Udruga Okoliš.

Iz udruga naglašavaju da je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović u kratkom roku predstavio novi plan gospodarenja otpadom, koji udovoljava svim aktualnim EU direktivama i usmjeren je na uvođenje cirkularne ekonomije i ekoloških standarda za koje se EU zalaže. Također ističu da bi od prijedloga novog plana za gospodarenje otpadom najviše koristi trebala imati društvena zajednica i poduzeća koje se bave recikliranjem i oporabom te da Hrvatska, primjerice, uvozi 180.000 tona reciklirane plastike iz EU na godinu.

Smatraju da se Plan gospodarenja otpadom 2016.-2022, zaslugom utjecajnih i glasnih interesnih skupina,  u javnosti neargumentirano napada, tj. da je na „meti političkih elita“ te da Hrvatska nema puno vremena za odabir optimalnog plana za gospodarenje otpadom kako bi izbjegla plaćanje kazni zbog nepoštivanja zakonskih regulativa EU.

„Kako je važeća direktiva aktualna od 2008., jasno je da dvije prethodne vlade, pod vodstvom HDZ-a i SDP-a nisu marile za donesene EU direktive“, stoji u priopćenju u kojem se navodi i da je „neposobnost i nezainteresiranost bivšeg ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića i očito pogodovanje određenim interesnim skupinama rezultiralo grčevitim forsiranjem modela koji počiva na županijskim centrima za gospodarenje otpadom.“

U udrugama drže da osnovna svrha takvih županijskih centara nije recikliranje i kompostiranje, nego obrada mješanog smeća iz kojeg se proizvodi gorivi otpad namjenjen za spaljivanje.

„Takav koncept je jasno pokazao kako dosadašnje Vlade nisu željele slijediti EU regulativu, iako su sve prethodne ministarske garniture, kako iz HDZ-a, tako iz SDP-a, morale znati kakve će financijske, ekološke i ekonomske posljedice za Hrvatsku donijeti uporno forsiranje tehnološki zastarjelog, ekonomski neodrživog i ekološki neprihvatljivog koncepta“, tvrde predstavnici udruga.

Naveli su i to da „bivši ministar Zmajlović, prema formalnoj obavijesti EU Komisije iz 2015., nije proveo korekcije problema vezanih za tadašnji prijedlog plana gospodarenja otpadom i tako je Hrvatsku doveo na korak do uvođenja sankcija i uskrate sredstava za unaprijeđenje sustava gospodarenja otpadom od 475 milijuna eura.“