Najmanje 10 napada izvedeno je, nakon što je izraelska vojska izdala naredbu za evakuaciju iz zgrada u tom uporištu Hezbolaha. Napadi su uslijedili dan nakon što se izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastao s američkim dužnosnicima kako bi razgovarali o mogućem sporazumu o okončanju rata u Libanonu koji je rezultirao povećanjem broja žrtava s obje strane granice.
Snimke AFPTV-a pokazale su eksplozije praćene oblacima dima u predgrađima.
"Napadi su ostavili veliko razaranje u ciljanim područjima, jer su deseci zgrada sravnjeni sa zemljom, uz izbijanje požara", objavila je libanonska Nacionalna novinska agencija (NNA).
Zračni udari bili su usmjereni na prigradska područja Ghobeiry i Al-Kafaat, autocestu Sayyed Hadi, područje oko kompleksa Al-Mujtaba i staru cestu do zračne luke, dodaje se.
Izraelska vojska u više je navrata bombardirala južni Bejrut posljednjih tjedana, izvodeći smrtonosne napade i drugdje u glavnom gradu i diljem Libanona.
Tijekom susreta u četvrtak Netanyahu je rekao američkim izaslanicima Amosu Hochsteinu i Brettu McGurku da svaki dogovor s Libanonom mora jamčiti mogućnost izraelskog dugoročnijeg nadzora.
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant također se sastao s američkim dužnosnicima te je izjavio da su razgovori bili usredotočeni na "sigurnosne aranžmane koji se odnose na sjeverno bojište i Libanon, te napore da se osigura povratak 101 taoca koje Hamas još drži u Gazi".
Prema izvješćima izraelskih medija, koji se pozivaju na vladine izvore, plan uz posredovanje SAD-a predviđao bi povlačenje snaga Hezbolaha oko 30 kilometara od granice.
Izraelske snage povukle bi se iz Libanona, a libanonska vojska bi zatim preuzela kontrolu nad granicom, zajedno s mirovnim snagama UN-a.
Libanon bi bio odgovoran za sprječavanje Hezbolaha da se ponovno naoruža uvezenim oružjem, a Izrael bi zadržao svoja prava da djeluje u samoobrani.
Izraelski liječnici i lokalni čelnik izvijestili su u četvrtak da je sedam Izraelaca ubijeno u prekograničnoj vatri iz Libanona što je najveći broj stradalih u jednom danu u Izraelu u više od godinu dana prekograničnih borbi.
Četiri Tajlanđanina u gradu Metula na sjeveru Izraela također su ubijena raketnim napadima iz Libanona u četvrtak, prema tajlandskom ministru vanjskih poslova.
Otkako su borbe u Libanonu eskalirale 23. rujna, nakon prekogranične razmjene vatre za koju je Hezbolah rekao da je potpora Hamasu, rat je odnio živote najmanje 1829 ljudi u Libanonu, prema AFP-ovoj evidenciji brojki ministarstva zdravstva.
Agencija Ujedinjenih naroda za djecu UNICEF priopćila je u četvrtak da je od 4. listopada rat uzrokovao smrt najmanje jednog djeteta dnevno i ranio u prosjeku 10 dnevno.
Prema izvješću Washington Posta tisuće zgrada u libanonskim pograničnim gradovima oštećene su ili uništene u izraelskim napadima.
Najmanje 5.858 objekata u pograničnom području je pogođeno, izvijestio je američki list na temelju vlastite analize satelitskih slika i videosnimki. Pogođena je gotovo četvrtina svih zgrada u 25 gradova duž granice s Izraelom.
Većina štete, oko 80 posto, nastala je od početka izraelske kopnene ofenzive u južnom Libanonu početkom listopada. Od tada se razmjeri razaranja udvostručavaju svaka dva tjedna.
Video materijal koji je analizirao Post također pokazuje da je najmanje devet vjerskih objekata oštećeno ili uništeno u kontroliranim eksplozijama.
Izraelska vojska kaže da je 37 vojnika ubijeno u Libanonu od početka kopnenih operacija 30. rujna.
NNA je prinijela da je izraelska vojska izvela udare na glavni grad istočnog Libanona Baalbek u četvrtak, dva sata nakon što je izdala naredbu za evakuaciju.
U operaciji je poginulo šest osoba i uništeno nekoliko kuća i zgrada.
NNA je rekla da je još šest osoba ubijeno u napadima na grad Maqnu, koji nije bio uključen u izraelsku naredbu o evakuaciji.
Hamasov napad na Izrael 7. listopada prošle godine izazvao je rat i rezultirao s 1206 mrtvih, uglavnom civila, prema podacima AFP-a.
Izrael je u znak odmazde počeo bombardirati Gazu i u tom ratu ubijeno je 43.204 ljudi u Gazi, od kojih su većina civili, prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva, što su brojke koje Ujedinjeni narodi smatraju pouzdanima.