Zagrebački bračni par koji zajedno zarađuje 10.402 kune (5201 po osobi) već od svoje bruto plaće daje za zdravstvo ukupno 2256 kuna. I muž i žena daju po 1128 kuna, što je 15 posto od njihove bruto plaće. Istodobno, Splićanin koji ima neto plaću 4300 kuna izdvaja od svog bruta 898 kuna za zdravstveni doprinos. Zagrepčani će, kao i Splićani i svi ostali u Hrvatskoj, biti primorani plaćati police dopunskog zdravstvenog osiguranja kako bi izbjegli nove participacije koje će se kretati u rasponu od 25 do 3000 kuna, ovisno o usluzi. Ništa im neće pomoći činjenica da već pozamašan novac izdvajaju za zdravstvo. Za dvije police dopunskog supružnici iz Zagreba morat će dati još 260 kuna na mjesec, što je više od 10 posto onoga što već daju kroz doprinose. Splićanin će morati dati oko 90 kuna za policu, što je 10 posto poskupljenja. Pošteđeni neće biti ni umirovljenici pa će oni koji imaju 2700 kuna mirovine morati dati 81 kunu za doprinos (3 posto od mirovine) i još 50 kuna za policu dopunskog. Ukupno, 131 kunu na mjesec od mirovine s kojom jedva preživljavaju. Za one koji imaju mirovinu do 2600 kuna, policu će plaćati država (jednako kao i za studente, nezaposlene i branitelje), ali u konačnici to će opet platiti zaposleni građani od novca koji daju u svojim doprinosima i porezima. Ova reforma jest reforma, ali financijska i na račun građana, ustvrdila je potpredsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Spomenka Avberšek. Nehumana je, naglasila je, a sindikati će joj se oštro usprotiviti zato što zaposleni građani već izdvajaju sasvim dovoljno za zdravstvo.

JAVNO SE MORA STROGO ODVOJITI OD PRIVATNOG
Ministar Milinović naglasio je da će se u sustav uključiti i privatna osiguravajuća društva, kojima će se moći plaćati dopunsko, a ne samo HZZO-u kao dosad. Nazvao je to ukidanjem monopola HZZO-a. Sindikati se strogo tome protive i kažu da se državni novac ne smije preusmjeravati privatnicima. Zahtijevaju da se u državi koja se deklarira kao socijalna strogo odvoji javno od privatnog.

TKO SE RAZBOLI NA DUŽE RAZDOBLJE MOŽE OSTATI BEZ PRIMANJA
Prema prijedlogu zdravstvene reforme, novitet bi također bio da ljudi na bolovanju naknadu, odnosno dio svoje plaće mogu dobivati maksimalno godinu dana. Do sada je to bilo neograničeno, s tim da prvih 42 dana plaća poslodavac, a nakon toga HZZO. Prema novom bi zaposleni bolesnici ostajali bez primanja nakon godinu dana, a ukupno bi na bolovanju mogli biti maksimalno tri godine. Nakon tog roka morali bi se vratiti na posao ili otići u mirovinu. Kod ovog prijedloga ministar Milinović se referira na podatak da je mnogo ljudi u Hrvatskoj na bolovanju predugo vremena i zapravo neopravdano. Prema statistikama, do jedne godine na bolovanju je 184.893 ljudi, od jedne do pet godina 16.135 ljudi, a od pet do 15 godina boluje 300 ljudi.