U Banskim dvorima ured premijera u Novoj godini doživio je preobrazbu. Uvodi se radno mjesto i proširuje mu se djelokrug rada vezano uz europske poslove naročito vezano uz sastanke Europskog vijeća. 

U Državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske osniva se radno mjesto voditelja Ureda dobrodošlice, koje do sada nije postojalo. Više od navedenog na sjednici Vlade nije objašnjeno, ali navodno će se u tom uredu davati informacije o carinskim povlasticama pri uvozu predmeta kućanstva i gospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Hrvatsku. Osim toga, ured bi trebao služiti i za sve informacije o mogućnostima zapošljavanja za sve povratnike i useljenike.

Vlada je iz proračunske zalihe u korist Ministarstva vanjskih poslova izdvojila dodatnih 30.000 eura za troškove arbitraže kojom se treba odrediti granica između Hrvatske i Slovenije.

- Do sada smo osigurali više od 12 milijuna kuna, a ovih 30.000 eura uplatit ćemo odmah po donošenju odluke u kunskoj protuvrijednosti - izvijestio je ministar Slavko Linić.

O ovoj temi povela se polemika između prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić i premijera Zorana Milanovića.

- To je velik novac uložen u arbitražu, ali to je postupak za koji smo se opredijelili. Upozoravam ovdje kad gledamo ta sredstva, zaista su velika i zato je važno sve što možemo riješiti bilateralno to i riješiti tako. Arbitraža je samo, naravno isto za ljude, ali treba biti zadnja instanca kad je neki problem godinama zapušten da se ne može bilateralno riješiti - rekla je Pusić.

Kazala je da će odluka zasjedanja arbitražnog suda biti objavljena krajem veljače ili početkom ožujka, a ta odluka bi trebala biti obvezujuća. Premijer Milanović uzvratio je da je u njezinom izlaganju osjetio "neki ton isprike" te poručio kako za tim nema potrebe.

- Žao mi je što prije nisu riješili problem pa ne bi morali ići na arbitražu. Ništa se ne ispričavam - uzvratila je Pusić.

- Krajnje sredstvo je sukob, odnosno otvoreni sukob. To je pun lošije sredstvo. Ja bih bio sretan i potpisao odmah kada bismo se mogli dogovoriti s ostalim susjedima s kojima nemamo još parafirane ugovore o granici, ako ne ide bilateralno onda arbitražom - ustvrdio je Milanović.

- Ma ne daj Bože - uzvratila je prva potpredsjednica, a Milanović nastavio misao.

- To je manji novac odnosno to je novac, ali je manja šteta. Ovo što smo prolazili sa Slovenijom je obostrana šteta više Hrvatska nego njihova. Prema tome deset godina natezanja, svađe, podmetanja ili arbitraža koja košta 10 milijuna kuna ili eura, arbitraža i šlus. Gotova stvar. Ako drugačije ne ide, ne ide. Prema tome ovo je dobar posao i nema potrebe za bilo kakvom isprikom. Ovo ovako civilizirane države rade. Bilaterala opterećuje, ima ljudi koji nisu u stanju preuzet unutarnje politički teret i to razumijem - ustvrdio je Milanović.

Ustvrdio je da će nas arbitraža stajati puno manje nego što smo potrošili energije i kalorija u 20 godina, na što je prva potpredsjednica duboko uzdahnula i uzvratila:

- Dobro, kalorije nije loše trošiti, ali novce ne treba - kazala je.

- Mozak troši najviše, to su kognitivne kalorije. OK, no dobro - zaključio je.

Podsjetio je da nemamo definiranu granicu s BiH, Crnom Gorom niti sa Srbijom, dok ga je Pusić izvijestila da imamo privremene sporazume.

- Da, ali nemamo ugovore - zaključio je raspravu o arbitraži premijer.

Pusić: Treba vidjeti što će ured raditi

Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić nije željela komentirati novo radno mjesto u uredu premijera, ali se osvrnula na ustrojavanje voditelja Ureda dobrodošlice koji će biti formiran unutar Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, koje do sada nije postojalo. Pusić je kazala da o potrebi tog radnog mjesta treba pitati navedeni Državi ured.

- Očito su u koncepciji ureda, pretpostavljam, to tako smislili pa će vam on znati odgovoriti. Treba vidjeti što će ured raditi, pretpostavljam neku vrstu komunikacije s ljudima koji se eventualno žele vratiti - kazala je.

Upitana očekuje li konkretnu korist od navedenog radnih mjesta, Pusić je odgovorila.

- Vidjet ćemo što će se dogoditi, ja ne znam na koji će oni način funkcionirati. Ako funkcioniraju tako da privuku recimo ljude našeg porijekla ili naše ljude s visokim kvalifikacijama i stručnjake da se angažiraju natrag u Hrvatsku to bi svakako bilo dobro - zaključila je.