Buduća ministrica zdravstva Irena Hrstić nakon saslušanja pred saborskim odborom u utorak je poručila kako može garantirati da ne bi postupila kao prethodnik Vili Beroš kod nabave medicinskih uređaja jer, dodala je, "ako nemam tumor frontalne regije u mozgu, ne bi mi palo napamet".
Više od tri sata trajala je sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na kojoj je premijer Andrej Plenković predstavio Hrstić nasljednicom USKOK-ovog osumnjičenika u aferi "Mikroskopi" Vilija Beroša na čelu Ministarstva zdravstva, nakon koje su je novinari upitali zašto je prihvatila ovaj "vrući krumpir".
"Zato što mi je stalo, zato što sam u sustavu zdravstva od 1995. godine, od staža specijalizacije pa dalje i stvarno volim sustav zdravstva, najviše volim raditi timski i nadam se da će se tako i nastaviti", poručila je.
Nakon što je premijer još prošlog tjedna najavio da će zatražiti reviziju javne nabave, Hrstić, koja na poziciju ministrice dolazi s dužnosti državne tajnice na koju je stupila tek u kolovozu ove godine, poručila je kako su već krenuli s time.
"Startali smo s jasnim uputama, a to su izvanredne javne nabave. Mi smo krenuli kroz reviziju suglasnosti koje je Ministarstvo zdravstva dalo pojedinačnim bolničkim ustanovama za vrijednosti veće od 100.000 eura. Kako će to u konačnici ispasti i što ćemo dobiti kao rezultate, vrijeme će pokazati, ali nećemo u roku par dana biti gotovi", kazala je.
Istaknula je kako, s obzirom da je vrlo kratko u Ministarstvu, nije primijetila u tom roku da se nešto događa u Ministarstvu uoči uhićenja Beroša niti oko javnih nabava.
Na konstataciju novinara da je u liječničkim krugovima kolala informacija kako se uhićenje Beroša priprema, Hrstić je naglasila da ona nije čula ništa.
"U trenutku kada se to počelo pričati, kako vi kažete, ja nisam bila u bolnici nego u Ministarstvu zdravstva. Možda sam bila u krivoj instituciji za čuti neku informaciju", dodala je.
Upitana može li garantirati da ona ne bi postupila jednako kao Beroš u istoj situaciji namještaja nabave medicinske opreme u bolnicama sa specifikacijama za određene poduzetnike i tvrtke, a za, kako ga se tereti, primanje mita, buduća ministrica je rezolutno odgovorila "apsolutno da".
"Mogu garantirati jer ako nemam tumor frontalne regije u mozgu, ne bi mi palo na pamet", naglasila je.
Govoreći o prvim koracima koje će poduzeti kada preuzme dužnost, kandidatkinja za ministricu je ustvrdila da je bilo dobrih projekata koje treba nastaviti.
"Puno se pričalo o listama čekanja, a aktivnosti koje su prošle godine rađene na njihovu smanjenju su bili dobri procesi i treba ih nastaviti. Mislim da kroz prošlost imamo dobrih stvari, a ono što se meni čini da su možda neki prvi malo ozbiljniji koraci jest revitalizacija primarne zdravstvene zaštite jer mi se čini da je ona kroz bolnički sustav ispala iz fokusa", navela je.
Tomašević: S novom ministricom zdravstva želimo razgovarati o projektima obnove
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio je u utorak da s Irenom Hrstić, za koju očekuje da će biti izabrana za novu ministricu zdravstva, žele razgovarati o projektima obnove zdravstvenih ustanova koji neće završiti u roku, do lipnja 2026..
"Kada dobijemo novu ministricu ili novog ministra želimo što prije sjesti oko teme projekti obnove zdravstvenih ustanova. Tu se trebaju još neke stvari razjasniti vezano za korištenje sredstava iz NPOO (Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) za projekte koji bi tek počeli a izvjesno je da neće završiti do lipnja 2026. kada je rok za potrošiti ta sredstva", rekao je Tomašević na konferenciji za novinare. Zbog toga su neki projekti u financijskom riziku što je nužno "raščistiti" s novom ministricom zdravstva.
Dodaje kako trebaju razgovarati i o realizaciji Nacionalne dječje bolnice koja je strateški interes Grada te, smatra, glavni izazov za novu ministricu zdravstva.
U Gradu su, kaže Tomašević, svoj dio odradili, riješen je imovinsko-pravni spor između Grada i države, a sada se radi prometna infrastruktura kako bi se do nove bolnice moglo doći tramvajem.
Tomašević je podsjetio i na osporavanje odluke Ministarstva zdravstva o prijenosu upravljačkih prava nad Kliničkom bolnicom "Sveti Duh" sa grada na državu, o čemu Ustavni sudu nije donio odluku više od godine dana od podnošenja zahtijeva.
Gradonačelnik je danas je u Prilazu baruna Filipovića obišao radove na cjelovitoj obnovi Doma zdravlja Zagreb - Zapad čija investicija, koja uključuje i dodatne troškove preseljenja i uređaja za zamjenske prostore te novo opremanje nakon obnove, iznosi 15,3 milijuna eura.
Od tog iznosa 5 milijuna eura će biti osigurano iz gradskog proračuna a oko 10 milijuna eura su bespovratna EU sredstva putem NPOO-a za što je potpisan ugovor s Ministarstvom zdravstva.
"To je toliko velika investicija da se gradi zapravo nova zgrada. Rok za dovršetak radova je lipanj 2026. godine i vjerujemo da ćemo tada imati novi glavni objekt Doma zdravlja Zagreb - Zapad što će biti bitno za sve korisnike primarne zdravstvene zaštite na zapadu grada", istaknuo je Tomašević. Dodao je da će u sklopu energetske obnove na krov zgrade bit će postavljena fotonaponska elektrana.
Upitan o rješavanju parkiranja u tom dijelu grada, Tomašević je rekao da su tu bitne investicije Ministarstva uprave i pravosuđa, Trga pravde, novih zgrada sudova i pravosudnih institucija, gdje se planiraju i znatni kapaciteti za parkiranje.
Tomašević je komentirao poziv glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca Irene Weber jedinicama lokalne samouprave da smanje opterećenje na plaće, Tomašević je rekao da je Zagreb "potpuno podinvestiran", Kazao je da su deset puta povećali kapitalna ulaganja za objekte društvenih djelatnosti te odabrali poreznu politiku koja omogućuje da ne dižu cijene komunalnih i javnih usluga.