Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić ocijenio je u ponedjeljak da reforma obrazovanja traži i veću adminsitrativno-stručnu potporu te je zato imenovao operativnu skupinu.
Ona ima 11 članova i djelovat će unutar Ministarstva znanosti. Ministar Barišić naglasio je kako mu je na problem premale administrativno-stručne potpore među prvima ukazao bivši predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, prof. dr. Neven Budak.
Vezano uz prilagodbu zakonodavnog okvira, ministar je izvijestio da se intenzivno radi na izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama i Zakona o strukovnom obrazovanju te ostalih zakona vezanih uz sustav odgoja i obrazovanja. Kao bitnu dionicu u provedbi reforme spomenuo je unapređenje sustava upravljanja ili rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama, pravilnik o licenciranju ravnatelja i model za njihovo licenciranje. Novinari su ga podsjetili da se o licenciranju ravnatelja govori već više od 20 godina. Zbog toga im se obratila pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja Sanja Putica.
- Rokovi za licenciranje bit će zadani u trenutku kad Ekspertna radna skupina bude radila u punom sastavu i kad oni ‘izbruse’ akcijski plan - rekla je Putica. A Barišić je ponovio svoje stajalište kako je reforma strukovnog obrazovanja posebno važan dio obrazovne reforme. Najavio je da će se u školskoj godini 2017/2018. uvesti 19 pozitivno ocijenjenih novih kurikula, od njih 26 koji su bili u eksperimentalnoj primjeni. Istaknuo je i povećanje financijske potpore provedbi kurikularne reforme i podsjetio kako je, u odnosu na 4,4 milijuna kuna za 2016., ove godine osigurano 9,49 milijuna kuna.
Nova voditeljica kurikularne reforme, dr. Jasminka Buljan Culej, ni ovaj put nije izdvojila glavne naznake svoga akcijskog plana. Objasnila je kako je svoj akcijski plan utemeljila na ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali da je to plan koji je predočila uz svoju kandidaturu za voditeljicu ERS-a te da se po njemu neće raditi nego po planu koji usuglasi Ekspertna radna skupina.
- U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije navedene su ukupno 44 mjere vezane uz sustav odgoja i obrazovanja, od kojih ERS samostalno vodi samo jednu, a ministarstvo je nositelj ukupno 42 mjere - podsjetila je Culej. O prvom održanom radnom sastanku Ekspertne radne skupine, na kojem je iznesen inicijalni nacrt Akcijskog plana te imenovana Operativna skupina za potporu ERS-u, Culej i Barišić izvijestili su i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.
- Krajnje je vrijeme za postizanje širokog društvenoga konsenzusa te prianjanja poslu - rekla je Grabar Kitarović i požurila tako sve uključene u reformu školstva. Istaknula je kako je temelj solidno postavljen i kako sad ne treba stvari vraćati unatrag nego treba dograditi ono što nedostaje. Buljan Culej predsjednici je otkrila da se u potpunosti slaže s preporukama Europske komisije te će sa svojim timom biti predana intenzivnom radu na nastavku procesa reforme kurikula. A predsjednica države izrazila je svoju potporu većoj zastupljenosti obrazovanja u STEM područjima jer stvaraju dodanu vrijednost.
No iako ministar Barišić ističe kako bi provedba ovakve reforme bez utjecaja javnih ustanova bila nemoguća, mnoge stručne osobe i organizacije te nevladine udruge upozoravaju kako je cijeli proces, od izbora Povjerenstva za provedbu kurikularne reforme do same Ekspertne radne skupine, visoko politiziran i prepušten u ruke uskom interesnom krugu.
- Vidjeli ste tko je sve u prijedlogu za Nacionalno vijeće za obrazovanje. Osobe koje su iz stranaka koje nemaju nikakav politički legitimitet: iz Hrasta, udruge U ime obitelji i svih ostalih. Ne možemo vraćati obrazovanje u srednji vijek - rekao je Marijo Brajkuša iz inicijative GOOD, koja organizira današnji prosvjed za kurikularnu reformu, te zahtijeva ostavku ministra Pave Barišića.
Organizatori upozoravaju da je izbor voditeljice Ekspertne radne skupine proveden netransparentno te traže ponavljanje natječaja. Traže i razrješenje predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, Dijane Vican.
- Ova reforma je donesena u Saboru, 90 ljudi je glasalo za nju, ona je valjani dokument i mi želimo da se provede - zaključio je Brajkuša. Smatra kako bi time škole u Hrvatskoj postale atraktivnije, što bi navelo mlade obitelji na povratak.
Barišić: Obrazovanje je javna djelatnost
Ministar Pavo Barišić tvrdi da škole pripadaju većinski javnom sektoru te da bi provedba ovakve reforme bez utjecaja javnih ustanova bila nemoguća.