Meteorolog Zoran Vakula napisao je za HRT analizu dosadašnje zime, kao i dugoročnu prognozu za sljedeće mjesece.
Unatoč povremenim hladnim valovima, također i čestim minusima na kopnu, srednja prosinačka i siječanjska temperatura zraka je diljem Hrvatske bila iznadprosječna. Ukoliko se ostvare trenutačne prognoze, ni u veljači neće biti velikih hladnoća, a očekuje nas i razmjerno toplo proljeće.
Siječanj
Službene analize i ocjene klimatologa DHMZ-a doći će uskoro, ali već sad se može zaključiti da je, unatoč prošlotjednim hladnim, studenim, na kopnu gdjekad i ledenim danima ,srednja temperatura zraka ovogodišnjega siječnja na meteorološkim postajama DHMZ-a bila od 1 do 3°C viša od prosječnih vrijednosti, i to od posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine.
- Srećom za mnoge, rekordna toplina je izostala, za razliku od mjestimice u prosincu, a i odstupanja od srednjih vrijednosti bila su većinom manja. Jedna od iznimki je Dubrovnik, gdje je odstupanje u siječnju bilo čak veće nego u prosincu. No, valja znati i da je srednja siječanjska temperatura zraka u Dubrovniku čak 3. na popisu najviših od 1961., otkad na toj postaji postoje mjerenja, odmah iza siječnja 2014. i 2023. godine.
Ukupna količina oborine ponovno je bila nejednoliko raspoređena, pa je bilo i zamjetnijeg manjka, osobito na srednjem i južnom Jadranu, ali i viška, posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj, te ponajviše na riječkom području. U Rijeci, primjerice, ovaj siječanj je 7. najkišovitiji od 1948. godine i početka mjerenja na postojećoj meteorološkoj postaji DHMZ-a. Posljednji s većom ukupnom mjesečnom količinom oborine bio je 2014. godine, a osim njega, u ovom stoljeću u Rijeci je kišovitiji siječanj bio još samo 2001. godine.
Kakvo je vrijeme bilo prve dvije trećine zime?
Nakon tog 'viška' u siječnju te znatno manjeg u prosincu, i dosadašnji dio klimatološkog računanja zime u Rijeci je među 10 s najviše oborine, u zagrebačkom Maksimiru 12. na sličnom popisu, dok je u Dubrovniku, primjerice, 7. na popisu 'najsuših', s najmanjim količinama oborine. Manje u prve dvije trećine zime u ovom stoljeću bilo je samo 2013./14. i 2016./17. godine.
- I dok je kod oborine bilo i 'manjka' i 'viška', srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja diljem Hrvatske je viša od prosječne, uglavnom za oko 2°C. I pritom u Rijeci rekordno visoka, u Splitu i Dubrovniku 3. na popisu najviših, a u većini unutrašnjosti je iznimnost trenutačno manja. No, vrlo vjerojatno će se povećati.
Veljača
I najnovije prognoze za temperaturne prilike u veljači prilično su u skladu s dosadašnjima pa daju prilično veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, posebice sljedećih desetak dana. Mogućnost za hladnije razdoblje postoji u drugom dijelu mjeseca, trenutačno najvjerojatnije u trećem cijelom tjednu veljače.
Prognoze za oborinu manje su pouzdane, a i promjenjivije, pa ne treba iznenaditi ako i u veljači ukupna mjesečna količina oborine bude nejednoliko raspoređena.
Kakva je prognoza za proljeće i ljeto
Ni u prognozama za sljedeće mjesece nema znatnijih promjena.
- Dugoročna prognoza pokazuje povećanu vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu i u idućim mjesecima, pa neće biti iznenađenje ako i ova godina bude još jedna u nizu ekstremno toplih, u skladu s postojećim klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem- prognozirao je nedavno za Klimatski izazov Prvog programa Hrvatskog radija Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.
Vrijeme u četvrtak
U četvrtak će biti pretežno sunčano, od sredine dana sa sjeverozapada postupan porast naoblake. Navečer i u noći na petak u unutrašnjosti ponegdje slaba kiša, uglavnom u središnjim i istočnim predjelima. Ujutro je lokalno moguća magla, prognoziraju meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Puhat će slab vjetar, na moru umjeren sjeverozapadni, navečer i na istoku. Krajem dana će podno Velebita zapuhati umjerena i jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka od 7 do 11, na obali i otocima između 12 i 16 °C.