Gradnja crkve stajat će oko 23 milijuna kuna plus dodatni radovi. Od države smo dobili 9,8 milijuna kuna, a ostalo prikupljamo od donacija. Koliko smo dosad sakupili, može se lijepo vidjeti na internetu. Neki ljudi i institucije su željeli da im spomenemo ime, drugi nisu, i to smo poštovali, rekao je pater Gotovac , glavni ekonom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, koji je ujedno i zadužen za financiranje gradnje kninske crkve.

Na internet-stranicama Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja popis dobročinitelja je poduži. Ipak, po iznosima koje su donirali za gradnju kninske crkve prednjače biskupije i župe.

POGLEDAJTE VIDEO:

Radnici ostali bez novca

Najizdašniji iznos od oko 400 tisuća kuna uplatio je Kninski muzej koji je novac prikupio aukcijom slika. Mnogo manje uplatila je Zagrebačka biskupija – 278.572 kune , a za njom slijedi Đakovačko-osječka nadbiskupija sa 160.074,50 , pa Zadarska nadbiskupija sa 128.820 uplaćenih kuna . Konačni zbir objavljenih uplata iznosi oko tri milijuna kuna, a to je još daleko od oko 10 milijuna kuna, koliko nedostaje da bi se zatvorila financijska konstrukcija i da bi svi izvođači radova bili plaćeni za svoj posao. Ideja o gradnji nove crkve u Kninu, prema riječima splitskog arhitekta Jerka Rošina , rodila se još u vrijeme fra Željka Tolića . Budući da je Rošin ujedno i autor projekta, upitali smo ga zašto on nije potpisao i uređenje interijera te kad su ga izvijestili o angažiranju Ante Vrbana ?

POGLEDAJTE VIDEO:

- Iznimno mi je žao što se nije realizirala moja ideja uređenja unutrašnjosti crkve iako sam je prikazao već u okviru natječajnog rada. Na natječaju, na kojem sam pobijedio, prezentirao sam ocjenjivačkom sudu i svoj koncept interijera. U komisiji su sjedili i predstavnici investitora, tj. Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, kao i arhitekti koji su prihvatili moju ideju, kaže Rošin.

Objasnio je da je njegov koncept interijera u uskoj vezi i s imenom crkve.

- Moj koncept temelji se na ideji da je crkva mjesto meditacije, pa je i prostor trebalo urediti asketski, bez nepotrebna kićenja koje odvlači pozornost. Stoga sam zamislio konusni strop crkve obojen u plavo i blago valovit koji bi predstavljao zvjezdano nebo, te bi se poput slapa spuštao iza oltara. Na njemu je trebala biti zavjetna Gospa, koja ima ispružene ruke prema vjernicima i podsjeća na ljudsko biće. Zavjetna Gospa ljudima pomaže, ali od njih i traži angažman. Zbog toga ne štedi riječi kritike na račun kolege arhitekta Ante Vrbana, za kojeg smatra da nije shvatio ideju i svrhu sakralnog objekta.

‘Crkva je kao hotel’

- Vidio sam njegovo rješenje i mogu reći da me podsjeća na njegove prethodne radove i prepoznatljiv ‘rukopis’ koji koristi i u uređivanju vila i hotela, što s crkvom nema nikakve veze. On je dekorater, a ne arhitekt i zato nije razumio koncept prostora. Koristio je mnogo detalja kojima nije mjesto u katoličkoj crkvi. Dapače, ovi stupovi u obliku rascvjetanih cvjetova, kakve je postavio u unutrašnjost kninske crkve, vrlo se često koriste u arhitekturi arapskog svijeta i islamu, i ne koriste se u sakralnim objektima zapadnog svijeta.

Na pitanje je li i on čuo da je Vrban dobio posao zahvaljujući prijateljstvu kninske gradonačelnice Josipe Rimac i Vrbanove majke Kristijane Kelave , kaže:

- Ne mogu komentirati priče, ali to sam i ja čuo. No, bez obzira na to, smatram da bi bilo kolegijalno da mi je Ante došao i rekao da su njega odabrali za uređenje interijera. I sam sam bio u sličnim situacijama da moram nastavljati nečiji posao, ali nikad na to ne bih pristao da se prethodno ne konzultiram s autorom. Da mi je Ante došao i rekao da su odabrali njega za finaliziranje unutrašnjosti, pomogao bih mu i siguran sam da se ne bi dizalo toliko prašine i da bi izbjegao kritike kojima je bio izvrgnut prošlih mjeseci - smatra arhitekt Rošin.

Kako kaže, za svoj rad na projektu, kao i za idejno rješenje interijera dobio je novac, ali smatra da je estetika njegove originalne zamisli narušena.

Fra Josip Gotovac nije skrivao oduševljenje konačnim izgledom crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Jučer se vidjelo da sve ono što se prikazivalo posljednjih mjeseci kao idejno rješenje interijera, nije bilo točno i da su to bila naklapanja.

- Od prvog dana govori se da će interijer biti jednostavno i skromno uređen, bez imalo luksuza - kaže fra Gotovac.

I on je upoznat s činjenicom da je arhitekt crkve Jerko Rošin pobijedio na natječaju, ali kako kaže, naknadno su ipak odabrali dizajnera Antu Vrbana.

- Točno je da je arhitekt Rošin imao vrlo lijepo idejno rješenje za uređenje interijera i nije bilo govora o tome da je njegova ideja neprikladna. Ipak, naknadno smo se odlučili promijeniti autora i odabrali smo Antu Vrbana. Iako radi uglavnom u inozemstvu, do njega je bilo jednostavno i lako doći - kaže fra Gotovac, koji je odbacio sumnje da je Vrban odabran zbog lokal-patriotizma.

Vrbanovi u vezi s franjevcima

- Ne, to nema nikakve veze. Izbor je pao na njega zato jer smo znali što je sve dosad radio i da je vrlo ugledan u svijetu. Ante je, inače, je vrlo draga i jednostavna osoba. Zamislite, čak je inzistirao da radnici s njim budu na ‘ti’ i da mu ne persiraju - oduševljen je pater Gotovac.

Opovrgnuo je nagađanja da je Vrban dobio posao isključivo zahvaljujući prijateljskim vezama njegove majke s gradonačelnicom Rimac.

- Ne bih se nikad spuštao na tu razinu. Majka Kristijana je povezana s našim redom jer u obitelji imaju svećenika, ali to sam doznao tek nakon početka radova - kaže fra Gotovac. 
On tvrdi da je i financijska konstrukcija zatvorena i da se sve može provjeriti na internetskoj stranici splitskih franjevaca. Kako kaže Rošin, on je svoj posao naplatio, ali ne zna ni približno koliko će koštati cjelokupna investicija. Izvođač radova je zagrebačka tvrtka Graditelj svratišta d.o.o ., no do zaključenja broja direktor Dragan Radić nije bio dostupan za odgovor na pitanje jesu li naplatili svoj dio posla. Nismo uspjeli dobiti ni Antu Vrbana pa tako ni odgovore koliko je koštao njegov angažman i je li ga uspio naplatiti.

Biskupi darovali skromno

Najviše je dao Kninski muzej, dok je jedna od najbogatijih biskupija - Zagrebačka dala manje od 280.000 kuna. Država je pokrila gotovo pola troška.