Nizozemskom državljaninu Veljku Stjepanoviću (58), optuženom za ratne zločine nad hrvatskim civilima, trebalo je početi suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu, no njegov odvjetnik Anto Nobilo zatražio je izuzeće suca Ivana Turudića iz postupka sumnjajući u njegovu nepristranost.

Stjepanović je optužen da je kao komandir stanice milicije Bijela, odjeljenja u Đulovcu, u tzv. SAO Krajini tijekom oružanih sukoba od 27. kolovoza 1991. do 12. prosinca 1991., iako je to bio dužan, propustio spriječiti da se civilno stanovništvo protuzakonito zatvara, muči i tuče.

 - U tom periodu 127. virovitička brigada bila je u sklopu operacije "Orkan" na tom pravcu djelovanja i sredinom prosinca 1991. oslobodila je Đulovac. Prema podacima Hvidre Ivan Turudić bio je pripadnik 127. brigade HV-a i bio je u borbenom djelovanju prema Đulovcu. Faktički se s optuženim gledao preko ciljnika puške - obrazlaže Nobilo zahtjev za izuzećem suca Ivana Turudića kao predsjednika sudskog vijeća koje treba suditi Stjepanoviću te kao predsjednika Županijskog suda u Zagrebu.

Nadalje, Nobilo je u svom zahtjevu naveo i kako je, prema podacima Hvidre, u oslobađanju Đulovca poginulo 16 Turudićevih suboraca.

 - Kako su veterani međusobno solidarni i lojalni svojim mrtvima, a Turudić je pokazao i pojačanu senzibiliziranost prema veteranima posjećujući ih u šatoru tijekom njihova nezakonita prosvjedovanja pred Ministarstvom branitelja, a  pokrenuo je i inicijativu da se u Kazneni zakon uvede kazneno djelo poricanja Domovinskog rata, smatram da kod njega postoje predrasude i preduvjerenja i da  ne može biti objektivan – argumentirao je Nobilo svoj zahtjev za izuzećem suca koji je 1991. kao dragovoljac stupio u obranu zemlje. Nobilo je zatražio i da se iz postupka izdvoji i sudac Dražen Jakovina, zamjenik predsjednika suda Turudića. Nobilo, naime, smatra da je Jakovina subordiniran Turudiću i s njim po prirodi posla usko surađuje, pa smatra i da bi teško mogao biti objektivan. O Nobilovu zahtjevu odlučit će Vrhovni sud. 

Optuženi nizozemski državljanin Stjepanović došao je danas na sud, no odluku višeg suda dočekat će u Rotterdamu. Nizozemska ga je izručila, a Stjepanović je, kako bi se mogao braniti sa slobode, dao 200.000 kuna jamčevine i založna prava na dvije kuće kod Daruvara u vrijednosti od 800.000 kuna.

U svojoj obrani Stjepanović naveo je kako je do početka srpnja 1991. radio u zagrebačkoj policiji. Potom su ga premjestili u Policijsku postaju Daruvar gdje je radio da 18. ili 19. kolovoza 1991. nakon čega je otišao u mjesto Pakrani kraj Daruvara gdje su mu bili otac, majka, žena i djeca. Stjepanović tvrdi kako se nije priključio srpskim pobunjenicima i da nije sudjelovao u bilo kojim drugim ratnim akcijama teritorijalne obrane ili milicije osnovane od pobunjenog srpskog stanovništva.

Tvrdi i da nikada nije vidio naređenje Štaba teritorijalne obrane Opštine Daruvar od 27. kolovoza 1991. kojim je imenovan za komandira milicije u Đulovcu a koje je u ime Štaba potpisao Krsto Žarković. No dio Hrvata, koji su bili mučeni u zarobljeništvu, rekao je da je vidio Stjepanovića u Đulovcu i da su mu se podređeni obraćali s "komandiru" te ga pitali kuda trebaju ići i što trebaju raditi a on im je izdavao naredbe. Boško Budimlija, koga su uhitili u rujnu 1991., tvrdi da ga je među ostalima tukao i Stjepanović koji mu je, kada ga je pitao što će biti s njim, rukom pokazao da će biti zaklan.