Voda bi opet mogla znatno poskupjeti za građane sljedeće godine zbog novih zakonskih odredbi. Od prvog dana nove godine trebao bi na snagu stupiti zakon po kojem bi građani plaćali i za sve gubitke vodoopskrba.

Osim toga, zakonskim izmjenama koje su u proceduri, čak 162 vodoopskrbne tvrtke bi trebale biti spojene u 20 velikih. Iako taj potez pravdaju ulaganjima i uštedama, u Ministarstvu poljoprivrede priznaju da trenutačno čak 30 posto tvrtki naplaćuje vodu ispod cijene i da se to mora promijeniti. Gradovi poput Velike Gorice su žestoko protiv spajanja jer bi u tom gradu kubični metar vode poskupio pet kuna kada bi se spojili sa Zagrebom.

- Borit ćemo se protiv toga do zadnje kapi krvi, odnosno vode - kaže gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.

Radi se o dvije drastične izmjene koje bi znatno trebale promijeniti sustav naplate.

Prva promjena bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja. Njima bi vodoopskrbe morale platiti Hrvatskim vodama za svaki kubični metar vode koje iscrpe. Gubici, odnosno razlika između iscrpljene i isporučene vode građanima je na prosjeku Hrvatske oko 40 posto. 

Dosad gubitke nitko nije plaćao, odnosno, građani su plaćali tu naknadu samo za vodu koju su i potrošili. Naknada iznosi 2,85 kuna. Primjerice, ako je vodoopskrba iscrpila 1000 kubičnih metara vode, a isporučila građanima njih 600, građani su platili 1710 kuna kroz svoje račune. Sada bi trebali platiti i za 400 izgubljenih kubičnih metara dodatnih 1140 kuna.

Ministarstvo poljoprivrede je čak otvorilo javnu raspravu o izmjenama zakona ovo ljeto, ali je i dalje ostala odredba o novom nametu unatoč protivljenju vodoopskrba.

Predložili jedno, pa se ipak povukli

- Na snazi ostaje neprovediva odredba Zakona o financiranju vodnog gospodarstva koja će za posljedicu imati porast cijene kubičnog metra pitke vode svim kućanstvima između 20 i 30 posto. A neće imati nikakav učinak na smanjenje gubitaka u javnim sustavima - stoji u dopisu Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije. Oni okupljaju većinu od 162 lokalne vodoopskrbe i prije dva tjedna apelirali su na ministra da odgodi primjenu. Iako je predložilo drugačije u javnoj raspravi, Ministarstvo poljoprivrede ipak je tek nakon upita 24sata obećalo da odustaje od planirane primjene zakona.

- Izmjenama zakona koje ćemo donijeti do kraja godine, predviđeno je da će osnovica za naknadu biti isporučena voda i plaćat će je krajnji potrošači - odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Dakle, obećali su da će sve biti kao i dosad i da neće biti novog poskupljenja.

Kontaktirali smo i vodoopskrbe u osam najvećih gradova u Hrvatskoj. Svi direktori su nam odgovorili da bi s novom odredbom morali povećati cijene vode građanima jer ne bi mogli platiti razliku između iscrpljene i isporučene vode. Po zakonu, oni ne smiju naplatiti neisporučenu vodu građanima. 

Nova prijetnja za kućne budžete

Ali zato gradovi smiju povećati cijene vode koja je isporučena. Njihove odgovore smo dobili prije odgovora Ministarstva poljoprivrede i svi su rekli da bi morali znatno poskupjeti vodu ako Jakovina ne izmijeni zakon. Ako održi obećanje, građani barem zasad po toj osnovi neće opet plaćati skuplju vodu.

Ali zato je tu drugi zakon, onaj o vodnim uslugama. On će ukinuti sve lokalne tvrtke koje isporučuju vodu i spojiti ih u 20 velikih ustanova za cijeli teritorij.

Ministarstvo poljoprivrede pravda ovo veliko objedinjavanje upravo uštedama. Navode da se Hrvatska obvezala u sljedećih osam godina uložiti 4,2 milijarde eura u pročišćavanje i osigurati svima pitku vodu. Trošak svih tih novih građevina mora biti pokriven cijenom vode i ne smije se kao dosad zbog političke odluke u nekim gradovima držati cijena koja ne pokriva održavanje sustava. Takvih je 30 posto, kažu u Ministarstvu, ali nisu naveli tko su. Ako ostane postojeći sustav, a uz ulaganja na koja smo se obvezali, voda bi na mnogim područjima postala nepriuštiva građanima, kažu.

- Ako se reformira 162 postojeća isporučitelja i osnuje samo 20 uslužnih područje i cijene vode se izjednači u njima, onda će ona ostati u granicama priuštivosti - odgovaraju iz Jakovininog ministarstva.

Gradovi su podijeljeni oko ovoga. Načelno, spajanjem bi bolje prošli potrošači u većim urbanim središtima, a lošije u gradovima pored njih koji mahom imaju nižu cijenu vode.

Uz gradonačelnika Velike Gorice koji tvrdi da će novi zakon donijeti više cijene, isto je nedavno poručio i istarski župan Valter Flego. Cijela Istra bi imala samo jednog isporučitelja.

HEP: Neće biti poskupljenja struje

- Građani bi neminovno plaćali višu cijenu - rekao je Flego.

Kako kritike stižu sa svih strana, moguće je da Jakovina u predizborno vrijeme odustane i od ove reforme. Kada smo ih pitali hoće li uvažiti niz kritika gradova i županija ili će ostati pri svom prijedlogu, dobili smo dvoznačan odgovor.

- Hoće li zakon ići dalje u proceduru, ovisit će od javne rasprave - kažu u Ministarstvu.

Odustajanje od nepopularnih poteza planova koji bi udarili po džepu građana uvijek se može povezati i sa izborima.

Vlada je jučer donijela i odluku kojom će osigurati i 200 kuna za 127.000 siromašnih građana. S tim novcem bi im se osigurala struja i grijanje. Oko 170 milijuna kuna će pokriti tako što ćemo svi u cijeni kilovatsata struje platiti tri lipe koji će biti proslijeđeni siromašnima. Nazvali su to solidarna naknada.

Godišnje prosječno kućanstvo troši 2700 kilovat sati, što znači da treba izdvojiti 81 kuna naknade. Unatoč tomu, u Ministarstvu gospodarstva uvjeravaju da cijene neće porasti zbog nove naknade. HEP je odmah priopćio da neće biti poskupljenja i da cijene ostaju iste. Pregovori s drugim, manjim dobavljačima još traju i Vlada traži model kako im kompenzirati tri lipe solidarne naknade, a da struja ne poskupi i za njihove potrošače.

- Ovo je borba za ljude, a ne kupovina glasova - rekao je premijer Zoran Milanović.