Njemački kancelar Olaf Scholz putuje u utorak u Izrael te nakon toga i u Egipat, priopćila je njemačka vlada u ponedjeljak dok istodobno u Njemačkoj traju rasprave o odnosu prema propalestinskim prosvjedima u zemlji kao i sigurnosnoj situaciji nakon napada Hamasa na Izrael.
Kako je priopćila njemačka vlada, kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) će u utorak ujutro u Berlinu primiti jordanskog kralja Huseina, nakon čega leti u Izrael te potom i u Egipat.
Kako je nadalje priopćeno, Scholz je proteklih dana u nekoliko navrata telefonski razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, kao i s više državnika u regiji, između ostalog i emirom Katara koji otvoreno podržava Hamas.
Njemačka vlada je nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael izrazila svoju podršku izraelskom narodu, a Scholz je ponovio kako je sigurnost Izraela u nacionalnom interesu Njemačke.
Njemačka je Izraelu obećala i pomoć u streljivu za ratne brodove te na raspolaganje stavila i dvije bespilotne letjelice.
Među taocima koje su teroristi Hamasa oteli prilikom akcije prije desetak dana nalaze se i njemački državljani. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je u petak boravila u Izraelu, rekla je kako njemačke vlasti nemaju kontakt s njemačkim taocima.
Njemačka je u posljednjih nekoliko dana iz Izraela vojnim zrakoplovima evakuirala 222 njemačkih državljana, dok su ostali Nijemci napustili zemlju komercijalnim letovima.
Osuda podrške Hamasu i moguće mjere
U međuvremenu, nakon što su se brojne palestinske organizacije u Njemačkoj oglušile na zabrane okupljanja, pokrenuta je rasprava o odnosu prema organizacijama koje otvoreno podržavaju teror Hamasa.
Bijan Djir-Sarai, glavni tajnik jedne od stranaka vladajuće koalicijske vlade Olafa Scholza, Liberalno-demokratske stranke (FDP), zatražio je zabranu svih palestinskih organizacija u Njemačkoj koje pozdravljaju napad Hamasa na Izrael.
On istodobno od ministara unutarnjih poslova saveznih pokrajina traži da se, u sklopu reforme zakona o državljanstvu, uvede i klauzula koja bi spriječila stjecanje njemačke putovnice osobama koje negiraju pravo Izraela na postojanje i šire antisemitizam.
"Tko slavi terorizam protiv Izraela nema što tražiti u Njemačkoj. Takvi nam ne trebaju", rekao je Djir-Sarai.
Predstavnik druge vladine stranke Zeleni, Konstantin von Notz, upozorio je i na pogoršanu sigurnosnu situaciju u Njemačkoj nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
"Moramo biti jako oprezni i ne dopustiti ostalim protagonistima da iskoriste situaciju i ugroze našu sigurnost", rekao je Von Notz u razgovoru za medije Funke Grupe.
On je rekao kako pritom na umu ima "obavještajne službe drugih zemalja koje već dulje vrijeme svjesno pokušavaju destabilizirati njemačku demokraciju" aludirajući na Rusiju. Von Notz je ukazao i na pojačanu opasnost po sigurnost Njemačke od radikalne desnice, ali i islamističkog terora.
Pozvao na brže pristupanje zapadnog Balkana u EU
Olaf Scholz ponovio je u ponedjeljak na samitu u Tirani poziv da šest zemalja zapadnog Balkana bude primljeno u Europsku uniju što je prije moguće.
"Sasvim je jasno da se, 20 godina nakon što je pristupanje tih zemalja bilo obećano, ono mora uskoro dogoditi", rekao je Scholz.
Riječ je o BiH, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je na samitu poslana snažna poruka predanosti proširenju.
Trebalo bi povećati pristup unutarnjem tržištu, ali za to su potrebne reforme, rekla je. Oni koji su spremni za reforme, dobit će novac za ulaganja od EU-a.
"Naša vrata su otvorena", rekla je. "Treba učiniti više."
Gospodarstva EU-a i zemalja zapadnog Balkana i dalje su previše različita, rekla je.
Samit se održava u okviru Berlinskog procesa, koji je inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel 2014. Prvi put se održava u regiji.
Sastanak čelnika više zemalja EU-a i zemalja zapadnog Balkana danas u Tirani prilika je za raspravu o stanju u regiji, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka skupa u Tirani.
Ocijenio je da će tema samita "sigurno biti" i odnosi Kosova i Srbije.