Njemački kancelar Olaf Scholz putuje u Kijev zbog zabrinutosti zapadnih čelnika koji smatraju da bi se ruska invazija na Ukrajinu mogla dogoditi svakog trenutka, što će dovesti do pada burzi i porasta cijene nafte.
Uoči odlaska Scholz je rekao da će svaki napad Rusije dovesti do 'teških sankcija koje su pažljivo pripremili i koje mogu odmah staviti na snagu'.
- Cilj ovih putovanja je kako možemo pronaći način da osiguramo mir u Europi- rekao je.
Očekuje se da će Scholz i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenski razgovarati o tome kako bi Njemačka mogla pomoći stabilizirati ukrajinsko gospodarstvo nakon što su strahovi od neminovnog rata utjecali na njezinu valutu.
Mogućnost ruske invazije dovela je do pada dionica kada je u ponedjeljak ujutro počeo trgovački tjedan u Aziji. Nikkei u Japanu izgubio je 2%, tržište u Hong Kongu palo je za 1,2%, a trgovina terminskim ugovorima ukazala je na veću prodaju na europskim burzama kada se otvore kasnije tijekom dana.
Cijena nafte tipa Brent skočila je 1% na najvišu razinu u sedam godina od 95,46 dolara zbog zabrinutosti da bi sukob u regiji mogao poremetiti opskrbu iz Rusije, velikog proizvođača nafte.
Očekuje se da će Scholz u utorak iskoristiti putovanje u Moskvu kako bi potencirao ekonomsku cijenu invazije na Ukrajinu, rekli su izvori iz njemačke vlade.
U međuvremenu, Boris Johnson je rekao da će održati daljnje razgovore sa svjetskim čelnicima kako bi se Rusija 'vratila s ruba' rata. Njegov ured nije rekao s kojim svjetskim čelnicima se Johnson nadao razgovarati niti kamo planira putovati, ali se razumjelo da želi surađivati s nordijskim i baltičkim zemljama.
Zelenski je u nedjelju pozvao Joea Bidena da posjeti Kijev 'u narednim danima' u znak moralne podrške. Bijela kuća nije spomenula poziv u svom očitavanju 50-minutnog razgovora.
U priopćenju Bijele kuće stoji da je Biden jasno stavio do znanja da će SAD 'brzo i odlučno odgovoriti na svaku daljnju rusku agresiju' te su se dvojica čelnika složili da je potrebno nastaviti s diplomacijom i odvraćanjem. Biden je već naredio gotovo potpunu evakuaciju američkog veleposlanstva u Kijevu.
Američka obavještajna služba tijekom vikenda tvrdila je da je Rusija ubrzala planove za invaziju i da bi mogla premjestiti trupe preko granice već u srijedu, prije završetka Zimskih olimpijskih igara 20. veljače.
- Vidjeli smo u proteklih 10 dana dramatično ubrzanje gomilanja ruskih snaga i raspoređivanje tih snaga na takav način da mogli su pokrenuti vojnu akciju u biti bilo kada- rekao je Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, za CBS News program Face the Nation.
Odražavajući zabrinutost Zapada, nizozemski zračni prijevoznik KLM otkazao je letove za Ukrajinu do daljnjeg. Ukrajinski čarter zračni prijevoznik SkyUp priopćio je u nedjelju da je njegov let s Madeire u Portugalu za Kijev preusmjeren u glavni grad Moldavije. Ukrajinska agencija za sigurnost zračnog prometa Ukraerorukh objavila je priopćenje u kojem je zračni prostor iznad Crnog mora proglasila 'zonom potencijalne opasnosti' i preporučila da zrakoplovi izbjegavaju letove iznad mora od 14. do 19. veljače.
Rusija poriče da planira invaziju na Ukrajinu, ali je u nedjelju bilo izvješća o napadima i helikopterima s vojskom koji su premješteni blizu ukrajinske granice. Moskva nije odgovorila na službeni zahtjev Ukrajine da razjasni svrhu svojih vojnih manevara u Bjelorusiji do roka od 48 sati određenog Bečkim dokumentom, međunarodnim sporazumom koji ima za cilj osigurati transparentnost i smanjiti rizik od rata.
Bjeloruska vlada odgovorila je na sličan zahtjev baltičkih zemalja, ali je rekla da su neke od ruskih jedinica na njezinom teritoriju bile tamo kako bi čuvale njezinu južnu granicu, sugerirajući da neće napustiti državu 20. veljače, kada bi vojne vježbe trebale završiti.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je 'sljedeći korak' zahtjev za sastankom u narednih 48 sati radi 'transparentnosti' o ruskim planovima, prenosi the Guardian.
Podmornica naoružana krstarećim projektilima ruske baltičke flote također je plovila Bosforom prema Crnom moru. U međuvremenu, Litva je najavila isporuku protuzračnih projektila Stinger Ukrajini, dok je američko veleposlanstvo priopćilo da je 17. avion pun američke vojne opreme stigao u Kijev, uključujući granate ispaljene s ramena.
Krugovi njemačke vlade u nedjelju su govorili o 'vrlo zabrinjavajućoj cjelokupnoj slici' na ukrajinskoj granici, ali su odbacili sugestiju da Scholzovo putovanje predstavlja 'posljednji pokušaj' sprječavanja rata.
Izvori iz njemačke vlade rekli su da će Scholz pritisnuti 'jedinstvo EU-a, SAD-a i Velike Britanije' kada su u pitanju ekonomske sankcije kao odgovor na invaziju. Biden je rekao da bi ruska invazija značila kraj kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2, što je Scholz više nerado precizirao.
Scholzove mogućnosti tijekom putovanja u Moskvu su ograničene. Ruski predsjednik zahtijeva od zapada 'sigurnosna jamstva' koja bi zapravo potkopala suverenitet neovisnih država u istočnoj i srednjoj Europi i Baltiku.
Scholz će Putinu ponuditi dijalog i pokušati saznati više o tome što ruska pritužba uključuje. List Die Welt je rekao da bi mogao naglasiti da pridruživanje Ukrajine NATO-u nije realna perspektiva u bliskoj budućnosti, dodajući da se u Scholzovim krugovima raspravljalo o kompromisu kojim bi Rusija bila sigurna da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u 'u sljedećih 10 godina', no to se i dalje smatra 'misaonim eksperimentom', a ne konkretnim planom.
Ukrajina je izražavala interes za pridruživanjem od 2002. godine, ali bi to zahtijevalo jednoglasno odobrenje postojećih članica, na temelju čimbenika kao što su funkcionalna demokracija i odsutnost 'neriješenih vanjskih teritorijalnih sporova'.