Josif Staljin nije se to usudio učiniti kao niti njegov nasljednik Nikita Hruščov. To nisu napravili niti ostali lideri Kremlja sve do raspada SSSR-a. Da li će se to usuditi učiniti Vladimir Putin?
Pothvat o kome je riječ je napad na NATO, odnosno na baltičke zemlje koje su bile u sastavu Sovjetskog saveza.
Njemački Spiegel piše da je granica članica NATO-a Estonije, Litve, Latvije i Poljske s jedne strane i Rusije i njenog saveznika Bjelorusije s druge strane duga 1300 kilometara zračne linije. Litvanski ministar obrane Litve Juozas Olekas, kaže kako vreba velika opasnost. Kaže kako se ne može isključiti mogućnost da će Rusija vojnu vježbu u blizini granice pretvoriti u invaziju.
Wesley Clark, bivši komandant NATO-a ili bivši njemački general Egon Ramms tu su granicu nazvali "baltičkim prolazom" i tako su aludirali na "Fulda prolaz" iz vremena Hladnog rata. Tamo je na istočnoj granici njemačke pokrajine Hessen NATO strahovao od invazije sovjetskih tenkova. No to se nikada nije dogodilo.
Danas postoji strah da bi se velika ruska invazija mogla dogoditi između estonskog grada Narva i bjeloruskog grada Bresta. Na summitu NATO-a u petak i subotu odlučeno je da će savez stacionirati tisuće vojnika u tri baltičke države i Poljsku.
Veća opasnost od ISIL-a
U slučaju ruskog napada, NATO bi imao spremno gotovo 50.000 vojnika. Witold Waszczykowski, poljski ministar vanjskih poslova rekao je ovog proljeća da Rusija predstavlja veću opasnost za Europu nego ISIL. Upravo takvi komentari, koji uglavnom prolaze nezapaženo u javnosti, nedavno su potaknuli njemačkog ministra vanjskih poslova Franka Waltera Steinmeiera da upozori na uzdržavanje od "zveckanja oružjem i poziva na rat".
Putina mnogi smatraju odgovornim za pogoršavanje odnosa. Pripajanjem Krima je prekršio međunarodno pravo, a ruskom intervencijom u Ukrajini su prekršeni principi koji su svojevremeno doveli do okončanja sukoba između Istoka i Zapada. Nije zato čudo da mnogi misle da je Putin spreman na sve. Međutim, Putinu je bilo relativno lako pripojiti Krim budući da je Ukrajina bila podijeljena.
S druge pak strane NATO je najjača vojna organizacija na svijetu. Moskva osim toga i dalje trpi posljedice onoga što je bilo vjerojatno najveće mirnodopsko razoružavanje na svijetu koje se dogodilo raspadom SSSR-a. Ruski vojni budžet je deset puta manji od budžeta NATO-a. I Zapad se drastično razoružao nakon pada Berlinskog zida. Ali je zadnjih godina počeo rat protiv terorista. I dok je slaba ruska ekonomija postavila jasne granice ambicijama Kremlja, američka je vojska iskoristila tehnološku prednost.
Rusija je slaba kada je riječ o konvencionalnom naoružanju pa želi potencijalnog neprijatelja zastrašiti prijeteći korištenjem nuklearnog oružja. Zamišljanje najgoreg scenarija nije rezervirano samo za Zapad. Tu nesretnu tradiciju gaje i ruski vojni analitičari. Kada su nakon Hladnog rata otvoreni sovjetski arhivi, saznalo se da je komunistička elita u Moskvi razmatrala napad na NATO.
Bivši KGB-ovac Putin i većina njegovih povjerenika možda nikada nisu prestali NATO doživljavati kao opasnost. Putin je već najavio da će reagirati na mjere NATO-a kontramjerama. NATO je najavio pojačanje sigurnosti na istočnim granicama i legitimno je sumnjati da će ostvariti taj cilj.