Prepolovljenjem broja lokalnih dužnosnika i omogućavanjem “funkcionalnog spajanja općina”, uz manji broj ministarstava, ukidanjem pojedinih općinskih funkcionara, a i samih općina, premijer Andrej Plenković obećao je započeti novi mandat svoje Vlade.

Pokrenuto je ponešto od toga, odnosno izmjene i dopune paketa zakona o lokalnoj samoupravi poslane su u javno savjetovanje jer će se na sljedećim lokalnim izborima birati 618 dužnosnika manje, a za 10 posto smanjit će se i broj članova predstavničkih tijela. Što se, međutim, samog spajanja općina tiče, premijerovo je obećanje malo “zaštekalo”. Naime, za to je ostavljeno vremena ipak do lokalnih izbora 2025., ili ako ćemo posve precizno, do godine nakon što ovoj Vladi istekne mandat.

KAKO PROVESTI REFORMU? Kontra spajanja općina: 'Ma biži ća, neću ni čut da moj Zagvozd bude pripojen toj Baškoj Vodi!'

Pomalo će ići s tim, a čini se i detaljno jer će prvo osnovati posebnu radnu skupinu koja će raditi baš na tom općinskom povezivanju.

"Bit će to međuresorna radna skupina s predstavnicima Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja koja bi trebala stvoriti modalitete i mogućnosti za funkcionalno povezivanje jedinica lokalne samouprave", pojasnio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, dodajući kako su već obavljeni razgovori “s nekoliko jedinica lokalne samouprave glede zajedničkog obavljanja određenih poslova”.

"Do lokalnih izbora 2025. naći ćemo najbolji mogući način, vodeći računa o uslugama koje se pružaju građanima na području pojedinih jedinica lokalne samouprave da te usluge budu dostupne i jeftine pa da građani osjete i koriste to funkcionalno povezivanje jedinica lokalne samouprave. Vjerujem da ćemo kod određenih jedinica naići na interes za njihovo ukidanje i spajanje", kazao je ministar Malenica, a Večernji list zanimalo je s kojim je to općinama obavio razgovore. I još važnije, jesu li voljne spajati se.

Foto: JOHANNA GERON/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL "Ministarstvo pravosuđa i uprave zaprimilo je prijedlog Martina Baričevića, predsjednika Hrvatske zajednice općina, ujedno i načelnika općine Jasenice, vezano za pokretanje pokusnog projekta funkcionalnog povezivanja triju jedinica lokalne samouprave; općina Jasenice, Starigrad i Posedarje, i to kroz uslugu brige o djeci, odnosno povezivanjem dječjih vrtića spomenutih jedinica", kazali su u Ministarstvu pravosuđa i uprave pa pobrojili koga su sve o “prijedlogu funkcionalnog povezivanja jedinica” obavijestili.

Znaju za to Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Središnji državni ured za demografiju i mlade, kazali su u Maleničinu ministarstvu.

Znači li to da će Jasenice, Starigrad i Posedarje u nekom idućem razdoblju postati jedna općina? Pa ne.

NEMA STRAHA Lokalni šefovi o Plenkovićevoj najavi rezova: 'Nitko neće ostati na ulici, HDZ-ovci su sposobni'

"Na početku smo postupka i idemo u njega u dobroj vjeri i dobrom voljom. Nismo još sigurni kako će funkcionirati taj pilot-projekt, ali smo predložili da vrtići triju općina budu jedna ustanova. Starigrad i Posedarje vrtiće imaju, kod nas se trenutačno gradi i mislimo da će zajednički poslovi donijeti bolju uslugu, ali i određene uštede", kazao je općinski načelnik Jasenica Martin Baričević. Pitali smo ga i je li ovo prvi korak u “funkcionalnom povezivanju općina” o kojem ministar Malenica govori. Taj HDZ-ov načelnik ipak ne bi to tako nazvao, kaže.

"To vam je zapravo neka vrsta vodoravne suradnje. Nisam siguran da oni koji priželjkuju povezivanje, dovoljno poznaju temu", kazao je Baričević.