Da ne bi bilo zabune, nije bilo nikakvog predomišljanja jer nikad nismo ni rekli da to ide s 1.siječnja. U programu Vlade stoji da će se taj porezni oblik ukinuti u mandatu, ali ne piše datum, poručio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić nakon što je 24sata prvi objavio informaciju da se porez na promet nekretnina ipak još neće ukinuti iduće godine.
- Mi smo najavili da ćemo s 1. siječnja 2021. ići s izmjenama poreza na dohodak, snižavanja stope s 24 na 20 i 36 na 30 posto, kao i poreza na dobit s 12 na 10 za sve poduzetnike koji imaju promet do sedam i pol milijuna kuna - dodao je.
Koji su benefiti od ukidanja poreza na promet nekretnina, upitali su novinari, na što je Marić rekao kako će se o tome razgovarati kad za to dođe vrijeme.
- Ta tema nije sad u ovom krugu ni originalno predviđena, a što se tiče samog benefita, u poreznom sustavu trebamo promišljati sveobuhvatno. I kroz poreznu reformu smo pokušavali napraviti nekakve promjene koje dovode do pravednije raspodjele poreznog tereta. Hrvatska i dalje, bez obzira na izmjene, je na vrhu po udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u - rekao je.
Porez je inače prihod općina i gradova, ali su se oni pobunili protiv ukidanja.
Iz Udruge Glas poduzetnika upozoravaju na problem leasinga, a banke su ukinule svojevoljno moratorije na kredite. Na pitanje razmatra li se kakvo rješenje da dođe do odgode plaćanja leasinga, Marić poručuje kako su to odnosi između privatnih i poslovnih subjekata.
- Država tu ima određene mogućnosti i je ulazila u određene stvari, ali ne može baš u sve te odnose. Mi smo dali do znanja da smo u ovakvim okolnostima spremni na čitav niz mjera, koje su zaista bez presedana. Na isti način očekujemo da će i drugi posegnuti za tim mjerama kako bi jedni drugima olakšali - kaže Marić koji može samo apelirati na kreditne institucije da se vode primjerom Vlade.
Što se tiče moratorija na ovrhe, koji istječe za mjesec dana, Marić i za to poručuje da je to stvar vjerovnika i dužnika.
- Država je sa svoje strane učinila što je učinila, produžila je bila za još tri mjeseca, ali moramo razmišljati i o pravima vjerovnika, ne samo dužnika. Vjerovnici, poglavito oni koji imaju te mogućnosti neka svakako slijede primjer onog što smo činili i mi kao država, da se i po isteku tog roka omogući obročna otplata ili nekakve druge mehanizme kojima će se olakšati da ne dođe instantno u isto vrijeme do velikog pritiska - kaže Marić.