Povijest uzgoja vlastite hrane seže 23.000 godina u prošlost, kad su naši preci planirano počeli uzgajati hranu koja im je bila potrebna. Odustajanje od nomadskog načina života i puštanje korijenja ujedno je označilo početak civilizacije. Kad smo se skrasili, počeli smo graditi, krčiti šume, zelenilo te sve ono dobro i prirodno što nas je okruživalo. Nekadašnje cvjetnjake, voćnjake i povrtnjake, u većim i manjih gradovima, zamijenile su prometnice i parkirališta i malo tko se još sjeća kako je sočna i ukusna „posuđena“ breskva iz susjedova vrta. Ona neprskana, kako se rado isticalo.
U posljednje vrijeme, ili zbog zasićenja ili pandemije koronavirusa, čini se da je mnogo ljudi poželjelo više boraviti u prirodi, koristiti proizvode za njegu tijela koji imaju što manje kemikalija, pa posljedično i jesti zdravije. Ako vas je trend okretanja prirodnijem i održivijem načinu života u proteklih nekoliko godina ponukao da možda razmotrite uzgajanje voća i povrća u vlastitom zelenom vrtu, donosimo kratki vodič za one koji misle da je proizvodnja vlastite hrane jednaka putovanju na Mjesec ili nekoj složenoj matematičkoj operaciji.
1. Riječi permakultura ili plodored zvuče zastrašujuće? Razuvjerit ćemo vas
Riječ "permaculture" sredinom sedamdesetih godina skovali su Australci Bill Mollison i David Holmgren od izraza "permanent agriculture" i baš je u skladu s onim što bismo željeli živjeti. Riječ je o harmoničnom prožimanju ljudi i krajolika, koje na održivi način osigurava hranu, energiju, sklonište te ostale materijalne i nematerijalne potrebe. Plodored je tradicionalni sustav izmjena usjeva u prostornom i vremenskom slijedu više godina. Želimo da savladate terminologiju - iako se čini složeno, bavljenje vrtlarstvom vrlo je intuitivno i u skladu s onim što jesmo.
2. Pripremite zemlju
Dajte si malo više truda u početku i bit ćete nagrađeni. Kaže se da je dobra priprema pola odrađenog posla, a to itekako vrijedi i u ovom slučaju. Priskrbite svom vrtu dovoljno hrane u obliku komposta ili drugog organskog materijala, savjetuje Kathy Sima, strastvena ekovrtlarica iz Ontarija. O kompostiranju smo već pisali ovdje, pa je dobro da se podsjetite prije nego što krenete u svoju zelenu avanturu. Isto tako imajte na umu da neke kulture više vole siromašno tlo, pa ako vam je kompostiranje gnjavaža, imate i opciju okrenuti se takvim sadnicama.
3. Sadite šaroliko, ali usklađeno
Neke su biljke više kompatibilne od drugih, tako da obratite pozornost na uzajamnu korist bilja. Vjerojatno vam nikad ne bi palo na pamet upariti češnjak i ružu, no poznati britanski žurnal za život na selu Countryliving.co.uk navodi da baš te dvije biljke iznimno povoljno utječu jedna na drugu zbog snažnog mirisa koji šire. Malo se informirajte i uživajte u koristi od ovih oku ugodnih i plodnih simbioza.
4. Iskoristite stvari iz svakodnevice da biste zaštitili svoj vrt
Samoniklo bilje možete iskoristiti na više načina. Kopriva je bogata kalijem i, osim što se koristi kao aktivator, radi ubrzanja bakterijske aktivnosti u kompostu, od nje se radi prirodno gnojivo. Služi i kao insekticid, prihrana i repelent. Ako volite mrkvu, pomiješajte sjeme sa zrncima suhog taloga kave. Kofein će joj dati energiju i zbog toga će brže rasti. Nije teško doznati ove male, a značajne "hackove" zbog kojih će vaš vrt izazivati zavist među iskusnim vrtlarima. Ne bojte se testirati razne recepte jer svaki je uspješan vrt kombinacija mnogobrojnih čimbenika, od položaja koji ima prema svjetlosti do vrste tla, pa nešto što djeluje u vrtu vašeg prijatelja ne mora nužno funkcionirati i u vašem. Ne dajte da vas to obeshrabri nego pronađite recept koji vama i vašem vrtu najbolje odgovara.
5. Prizovite pčele i druge oprašivače
Vrijedne zujalice nenadmašni su oprašivači, pa ih slobodno namamite izbjegavanjem pesticida, ponudom pića (vode) te kombiniranjem vašeg voća i povrća s mirisnom i ukusnom lavandom, kozjom krvi ili naprskom. A ako želite otići i korak dalje, o urbanom pčelarstvu, koje postaje hit u svijetu, pa tako i kod nas, već smo pisali ovdje, pa se slobodno informirajte o ovoj korisnoj praksi, ali prvo provjerite je li legalna u vašem gradu.
Ako vas i dalje nismo inspirirali i potaknuli na pothvat proizvodnje vlastitog povrća i voća, ne brinite, mislili smo i na to. Sa željom da ekoproizvodi budu dostupniji, u suradnji s Kauflandom 24sata pokrenula su projekt Zelena medalja, – izbor najboljeg ekoproizvođača. Svi ekoproizvođači mogu do 17. svibnja 2022. godine prijaviti svoj svježi ili prerađeni proizvod koji posjeduje ekocertifikat i osvojiti vrijedne nagrade za svoj trud – plasman minimalno jednog proizvoda, kao dio bioasortimana, na policama Kauflanda i vrijednu medijsku promociju 24sata. Zato, ekoproizvođači, požurite i prijavite se kako bi kvalitetni proizvodi našli brži put do željnih kupaca!
Zelena medalja projekt je 24sata koji promiče ekološku proizvodnju. Generalni pokrovitelj Zelene medalje je Kaufland, partner Croatia osiguranje, a projekt podržava Hrvatska poljoprivredna komora.