To je to što me zanima!

'Nije istina da respiratori štete, oni spašavaju ljudske živote'

U slučaju COVID-a pacijenti se drže na respiratoru kako bi se premostio napad virusa na organizam. No oni na respiratoru mogu biti najviše tjedan dana, kaže prof.dr. Alen Protić
Vidi originalni članak

U posljednje vrijeme američki i talijanski liječnici su u više navrata javno govorili da respiratori u slučaju COVID-a zapravo više štete nego što koriste i da se njima samo kupuje vrijeme. Tvrde da je u Americi, Italiji i Velikoj Britaniji umrlo čak 80 posto intubiranih pacijenata unutar dva tjedna od stavljanja na respirator, no prof.dr. Alen Protić, predstojnik Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka, kaže da je apsolutno netočno tvrditi da respiratori štete, jer kada se koriste po pravilima struke oni spašavaju život.

Postoje vrlo jasni protokoli kada se ljude stavlja na respirator, ali i nakon koliko vremena ih se skida s njega. Kako pojašnjava prof.dr. Protić, za virusnu upalu pluća ne postoje lijekovi, pa kada se oksigenacija, odnosno, količina kisika u organizmu, ne uspijeva zadržati na 90 posto i više, pacijenta se stavlja na respirator. I to mu spašava život.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

- U slučaju COVID-a pacijenti se drže na respiratoru kako bi se premostio napad virusa na organizam. No oni na respiratoru mogu biti najviše tjedan dana, i unutar tog perioda, raznim metodama intenzivnog liječenja, mi moramo poboljšati pacijentovo stanje. Jer ostane li on na respiratoru dulje od sedam dana, može se razviti bakterijska upala pluća i doći do multiorganskog zatajenja – tumači nam prof.dr. Protić.

Ako ni nakon tjedan dana pacijentu na respiratoru oksigenacija nije bolja, i ne može ga se skinuti s mehaničke ventilacije, to zapravo znači da oni koji su ga liječili nisu nešto prepoznali, ili je došlo do bakterijske superinfekcije u kojoj su bakterije otporne na antibiotike. To onda, tumači liječnik, više nema veze s COVID-om, kreće primjena rezervnih antibiotika i preživljavanje je neizvjesno. Dakle, ključan je trenutak kada nekoga staviti na respirator, kako ga liječiti i kada ga skinuti s mehaničke ventilacije, a za tako delikatne procjene stručni su isključivo specijalisti anesteziologije i intenzivne medicine. Talijani baš s tim imaju problema, jer zbog prevelikog broja pacijenata, nema dovoljno stručnih liječnika koji znaju intenzivno liječenje i kada skinuti oboljele s respiratora. Tomu su pridonijele i njihove stručne pogreške u početku, jer kako kaže prof.dr. Protić, baloni s kisikom koje su u startu epidemije koristili na oboljelima, imaju za posljedicu da ljudi zbog njih jako kašlju. Na taj se način virus ekspresno proširio talijanskim zdravstvenim ustanovama, i desetkovao njihovo medicinsko osoblje. Što se tiče ECMO uređaja, za njih prof.dr. Protić kaže da su dodatak onda kada respirator ne dovede do zadovoljavajućih rezultata, i ako cirkulacija krene u kolaps. Oni su zadnja linija obrane, i prof.dr. Protić kaže da u Italiji, gdje je epidemija uzela maha, nemaju nikakvog smisla, jer zahtijevaju dvostruko više osoblja nego respiratori.

- U Hrvatskoj ima prostora za korištenje ECMO uređaja, koji nadomješta rad pluća i srca, jer imamo manju epidemiju i situaciju pod kontrolom. No oni su posljednja opcija.

Idi na 24sata

Komentari 37

  • alma alimanovic 08.11.2020.

    Pozz dali neko zna rodzak mi je na respiratoru vec 8 dana i kad god smo nazvali da pitamo za njega kazu uvijek isto da se nista nije promjenilo ima tesku klinicku sliku korona virusa  dali je bolje sto je duze na tom respiratoru ili gore 😕😕😕

  • savskokupaliste 12.09.2020.

    Pa kada se oksigenacija, odnosno, količina kisika u organizmu, ne uspijeva zadržati na 90 posto i više, pacijenta se stavlja na respirator. Po tome bi pola ljudi trebalo biti na respiratoru.

  • 24.04.2020.

    Ovi doktori kao mehanicari.Imas problem sa autom jedan kaže npr otišla getriba dodjes kod drugogo ma kakva getriba,nosac motora je 100%🙉

Komentiraj...
Vidi sve komentare