U Saboru je predstavljen novi Klub nezavisnih ljevičara. Riječ je starom klubu koji je dobio novo ime, a u kojem su okupljeni Slavko Linić, Branko Vukšić i Nedžad Hodžić. Pridružio im se i Nikola Vuljanić koji je nedavno istupio iz Laburista. Osim što su pripadnici lijeve političke opcije, ono što ih povezuje jest želja za boljitkom svih građana Hrvatske.
- Ljevica treba dati rješenje jer postojeći sustav ne može opstati. Kapitalizam se ponaša antidruštveno i antiljudski u potpunosti samo zbog profita. Današnja tzv. ljevica se bori da taj kapitalizam još više ojača. U Hrvatskoj imamo registrirano 10.000 gladne djece, ali gladni su i studenti, umirovljenici, nezaposleni. Mi takvu Hrvatsku ne želimo - poručio je Vukšić.
Njegov kolega Vuljanić kazao je da im je cilj demokratski i pošteni socijalizam u kojem će se respektirati ljudska prava. Napomenuo je da trenutno u političkom ringu nema ozbiljne lijeve političke stranke.
- Ljudsko pravo na život, na rad, na kruh, krov nad glavom, pravo na obrazovanje, zdravlje i mirnu starost. To su stvari koje treba riješiti prije kapitalizma. Zar imamo državu da u njoj imamo gladnu djecu? Ne treba nam takva država i nitko je ne želi i ne treba. Takvu državu treba mijenjati - izjavio je.
Ljevičari okupljeni u saborskom klubu planiraju izlazak i na parlamentarne izbore sa nezavisnim listama. Ovaj mjesec počinju razgovore s ljudima koji imaju isti cilj kao i oni, bilo da su nezavisni ili je riječ o manjim strankama. No, kako sada stvari stoje Nikola Vuljanić nema namjeru kandidirati se na izborima, ali će dati potporu svojim saborskim kolegama.
- Mi smo ovdje ne da bi bili u zavjetrini. Nezavisni smo jer smo razočarani time što su stranke zagovarale, a kasnije to i zaboravile kada su ušle u Sabor. Želimo dokazati da tri do četiri zastupnika mogu napraviti više u opoziciji nego stranke. Pokušat ćemo povezati nezavisne liste koje će po nama biti hit ove sezone jer su ljudi shvatili da su važni ljudi, a ne stranka - rekao je Vukšić.
Porezna uprava je otpisala ukupno 2,674 milijardi kuna
Slavko Linić izvijestio je o rezultatima predstečajnih nagodbi koje je započeo kao ministar financija. Tijekom dvije godine obrađeno je 7574 zahtjeva za provođenje predstečajne nagodbe, što je po Liniću dokaz da su postignuti ciljevi zbog kojih je donesen zakon. Objedinio je tri izvješća - Fine, Porezne uprave i Visokog trgovačkog suda kako bi dokazao da ne stoje optužbe u javnosti da su predstečajne nagodbe "najveća pljačka stoljeća".
Napomenuo je da su vjerovnici prihvatili plan financijskog restrukturiranja za ukupno 2361 predmeta u kojima je zaposleno 33.507 ljudi i 37,932 milijarde kuna obveza. Do kraja 2014. godine pred sudovima su sklopljene nagodbe s 1765 tvrtki sa 25.440 zaposlenih i 28,629 milijardi kuna obveza, a još 596 tvrtki sa 7067 zaposlenih još čeka sudsko.
Linić je naveo da je od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2014. smanjena ukupna insolventnost za 12,6 milijardi kuna. Napomenuo je da se povećala učinkovitost trgovačkih sudova koji su do sredine veljače ove godine zaprimili 3.754 zahtjeva za postupanje po odbijenim predstečajnim postupcima. U hitnim postupcima sudovi su razriješili 1949 zahtjeva, a 1233 predmeta otvorili postupak predviđen stečajnim zakonom, čime se značajno povećala i učinkovitost pravosuđa u zaštiti vjerovnika. Naveo je i podatak da je Porezna uprava otpisala ukupno 2,674 milijardi kuna što je 39,56 posto.
- Postoji pitanje zašto se Vlada time ne hvali, a odgovor je vrlo jednostavan. I predsjednik Vlade je sudjelovao u kriminalizaciji ovog zakona, a jedno je vrijeme čak htio i odustati od njega, no zahvaljujući pritiscima Svjetske banke je odustao od toga - rekao je Linić.