Na razini EU-a stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u svibnju 6,1 posto i bila je nepromijenjena u odnosu revidirani rezultat u travnju, pokazalo je izvješće Eurostata.
U eurozoni iznosila je 6,6 posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na revidirani podatak za travanj.
U svibnju prošle godine iznosila je 7,3 posto u EU i 8,1 posto u eurozoni.
Eurostat procjenjuje da je bez posla u EU u svibnju bilo 13,066 milijuna građana, od čega njih 11,004 milijuna u eurozoni.
U odnosu na travanj njihov se broj u EU smanjio za 73 tisuće, te za 81 tisuću u eurozoni.
U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem manji je za 2,515 milijuna u EU, te za 2,165 milijuna u zoni primjene zajedničke europske valute.
Hrvatska u društvu Portugala
Španjolska je u svibnju bila jedina zemlja EU-a koja je bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 13,1 posto.
Slijede Italija i Švedska sa stopama nezaposlenosti od 8,1 odnosno 7,7 posto.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u svibnju iznosila 6,1 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod nego u travnju, prema Eurostatovim podacima.
U svibnju prošle godine iznosila je osam posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u svibnju, prema Eurostatovim podacima, bilo 110 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na prošlogodišnji svibanj njihov je broj smanjen za 35 tisuća.
Istu je stopu nezaposlenosti u svibnju bilježio i Portugal.
Češka je i u svibnju imala najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u, od 2,5 posto. Slijede Poljska i Njemačka s 2,7 odnosno 2,8 posto.
Ublažena nezaposlenost mladih
Stopa nezaposlenosti u skupini građana u dobi do 25 godina pala je u svibnju na 13,3 posto u EU i na 13,1 posto u eurozoni. U travnju iznosila je na oba područja 13,8 posto.
U prošlogodišnjem svibnju iznosila je 17,6 posto u EU, te 17,6 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u svibnju ove godine bilo 2,467 milijuna mladih, od čega 1,988 milijuna u eurozoni.
U usporedbi s travnjem broj nezaposlenih smanjio se u EU za 95 tisuća, a u eurozoni za 89 tisuća.
U odnosu na prošlogodišnji svibanj njihov je broj manji za 708 tisuća u EU, te za 608 tisuća u eurozoni.
Irska na čelu
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najmanju je stopu nezaposlenosti mladih u svibnju bilježila Irska, od 4,9 posto.
Slijedi Njemačka sa stopom nezaposlenosti mladih od 5,3 posto, te Malta i Češka gdje je iznosila 6,4 posto.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obvezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, koje ih dostavljaju na kvartalnoj razini.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, pokazuju revidirani podaci Eurostata. U posljednja tri prošlogodišnja mjeseca iznosila je 18,4 posto.
Najveću stopu nezaposlenosti među mladima bilježile su u svibnju Španjolska i Grčka, od 27,1 odnosno 36,8 posto.
Slijede Švedska s 21,9 posto, te Italija i Slovačka gdje je iznosila 20,5 odnosno 20,3 posto.
DZS: Pad broja zaposlenih u industriji na mjesečnoj i godišnjoj razini
Ukupan broj zaposlenih u industriji u svibnju ove godine manji je za 0,1 posto u odnosu na travanj te 0,9 posto u usporedbi sa svibnjem prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, broj zaposlenih u rudarstvu vađenju na mjesečnoj je razini pao za 0,6 posto, dok je u prerađivačkoj industriji i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ostao nepromijenjen.
U sklopu prerađivačke industrije najviše je porastao broj zaposlenih u proizvodnji tekstila, za 3,3 posto, te u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 2,8 posto.
Istodobno je broj zaposlenih najviše pao u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 15,8 posto.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih u rudarstvu vađenju je pao za 1,8 posto, u prerađivačkoj industriji za 1,1 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom porastao za 2,2 posto.
U sklopu prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 14,2 posto te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 10,4 posto.
Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 21,9 posto, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa, za 8,7 posto te proizvodnji tekstila, za 5,2 posto.
Broj zaposlenih u industriji u prvih pet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani pao je za 0,9 posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do svibnja ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani veća je za 3,5 posto.
Podaci DZS-a pokazuju da je u Hrvatskoj u svibnju industrijska proizvodnja na godišnjoj razini porasla tri posto, nakon dva mjeseca pada, što ukazuje na nastavak rasta gospodarstva.
DZS je objavio da je industrijska proizvodnja u svibnju porasla 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine ojačala 3,0 posto.
Tako je prekinut pad proizvodnje na godišnjoj razini, koji je trajao dva mjeseca.