To je to što me zanima!

Nezaposlenost blago smanjena u veljači, u EU ipak stagnirala

Bez posla je u Hrvatskoj u veljači ove godine prema raspoloživim podacima Eurostata bilo 287 tisuća građana, čime je njihov broj smanjen za tisuću u usporedbi sa siječnjem
Vidi originalni članak

Nezaposlenost u Hrvatskoj ponovo je blago smanjena u veljači dok je na razini Europske unije stagnirala na najnižoj razini u više od šest i pol godina, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Hrvatska je u veljači prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad (ILO) bilježila sezonski prilagođenu stopu nezaposlenosti od 15,1 posto, čime je ona smanjena za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj. EUROSTAT je zbog promjena u prikupljanju i obradi podataka revidirao podatke za Hrvatsku unatrag do rujna 2015. Tako je u prosincu stopa nezaposlenosti iznosila 15,3 posto, u studenom 15,7 posto, a u listopadu 15,9 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u veljači ove godine prema raspoloživim podacima Eurostata bilo 287 tisuća građana, čime je njihov broj smanjen za tisuću u usporedbi sa siječnjem. U odnosu na isti mjesec prošle godine manji je za 35 tisuća, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Hrvatska je i dalje među tri zemlje EU s najvišim stopama nezaposlenosti izračunatim ILO-vom metodologijom. Prednjači Grčka s 24 posto (u prosincu 2015.), te Španjolska s 20,4  posto.

Najnižu stopu nezaposlenosti bilježile su u veljači Njemačka, od 4,3 posto, i Češka, od 4,5 posto.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine najviše se u veljači smanjila stopa nezaposlenosti na Cipru, za četiri postotna boda, te u Španjolskoj, za 2,8 postotnih bodova. Najviše je pak porasla u Austriji, za 0,6 postotnih bodova.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je u veljači 8,9 posto, što znači da se zadržala na najnižoj razini od svibnja 2009., na koju je kliznula u prvom ovogodišnjem mjesecu. U veljači prošle godine iznosila je 9,7 posto.

U eurozoni je stopa nezaposlenosti u veljači kliznula na najnižu razinu u četiri i pol godine i iznosila je 10,3 posto. Time je smanjena za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj. U prošlogodišnjoj veljači iznosila je 11,2 posto.

Bez posla je u 28 zemalja EU-a prema procjenama Eurostata u veljači bilo 21,651 milijun građana, od čega njih 16,634 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj u odnosu na prethodni mjesec smanjen u EU za 59 tisuća, a u eurozoni za 39 tisuća.

U odnosu na prošlogodišnju veljaču, broj nezaposlenih manji je u EU28 za 1,971 milijun, te za 1,303 milijuna u eurozoni, utvrdio je EUROSTAT.

Dodatno smanjena i nezaposlenost mladih

Stopa nezaposlenosti među mladima u EU kliznula je u veljači na 19,4 posto, sa siječanjskih 19,5 posto. U veljači prošle godine iznosila je 20,9 posto . U eurozoni je nezaposlenost u dobnoj skupini do 25 godina također u veljači smanjena za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec, na 21,6 posto. U veljači prošle godine iznosila je 22,7 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Bez posla je u veljači u 28-članom EU bio 4,381 milijun mladih, od čega 3,011 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj smanjen na godišnjoj razini za 428 tisuća u EU, te za 219 tisuća u eurozoni.

Podaci o nezaposlenosti među mladima u Hrvatskoj za veljaču nisu bili dostupni. Eurostat je ujedno revidirao stopu nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju prošle godine, na 40,3 posto, s prethodno procijenjenih 44,1 posto. Time je Hrvatska ipak zadržala mjesto među zemljama EU s najvišim stopama nezaposlenosti u toj dobnoj skupini.

Najvišu je stopu nezaposlenih među mladima bilježila Grčka, od 48,9 posto u prosincu 2015. Slijedi Španjolska sa 45,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.u veljači zabilježile Njemačka, od 6,9 posto, Češka. od 10,2 posto, Danska, od 10,5 posto i Malta, od 10,8 posto.

Idi na 24sata

Komentari 10

  • Kor - Jan - Dar 05.04.2016.

    Kad je več o zaposlenosti riječ, moja bi se malenkost drznula novom ministru financija Zdravku Mariću, koji jadan muku muči u epskoj borbi protiv dvoglave aždaje deficita i javnog duga,, sveudilj u nadi i želji da nezahvalnom i zlobnom HR opčinstvu bude bolje, Uvesti POREZ na luksuz RADNOG MJESTA, za kojeg me fakat čudi kak ga se nije sjetila ekipa jedinog i neponovljivog Zokija. Rečeni porez ionak se nebi tical večine građana, nek samo malog broja najimučnijih koji si još mogu priuštiti rećeni luksuz. Tojest, POREZ NA RADNO MJESTO ne bi digal preveliku buku u javnosti odnose se samo na onih nekoliko nesretnika koji su u radnom odnosu. Kao što znamo, posla nema i u Hrvatskoj je pravi luksuz imati radno mjesto. Zato, oni koji mogu djeci priuštiti čunga lungu i šalicu mlijeka na dan, nek podmetnu leđa za ostatak građana koji nemaju taj privilegij. Nema straha ni za eventualne kritičare koji bi rekli da se tim krše radnička prava. Kaj god! Kak se radnička prava mogu kršiti kad radnička klasa ne postoji. Nema straha ni za sindikate. Plače sindikalnih čelnika izuzeti iz spomenutoga poreza i onu budu čkomili kak su i u 90tima i za Sanadera. Tolko zasad. Pozdrav vrlim, djelatnicima ministarstva financija i vlade RH gdje god bili!

  • bajica1009 04.04.2016.

    Nije mi jasno čiji je to uspjeh partije hdz ili Tima ili nesuđenih popova tko je zaslužan za to koja partija pojedinac.

  • lotus_1 04.04.2016.

    To je sigurno rezultat rade nove Vlade. Bravo Vlado!:)

Komentiraj...
Vidi sve komentare