Više od 1,5 milijardi kuna Hrvatski zavod za zapošljavanje ima na raspolaganju za mjere zapošljavanja i obrazovanja zaposlenih koji žele promjeniti zanimanje.
Iako su deseci tisuća Hrvata svoju sreću, budućnost i posao potražili izvan granica Hrvatske, ima i onih koji vjeruju da, unatoč svim poteškoćama u Hrvatskoj, ovdje imaju budućnost. Dio njih se upravo poslužio mjerama HZZ-a, a iskustva su razna. Ono što im je zajedničko jest da su svi do novca za potpore došli u roku od mjesec i pol do maksimalno dva mjeseca.
Neki su kroz proceduru prošli bezbolno, a neki kažu da su se namučili s papirima. Savjetuju svima koji namjeravaju otvarati poduzeća i obrte da se prethodno dobro pripreme i razgovaraju sa savjetnicima HZZ-a jer kako kažu ‘vrag je u detalju’. Na primjer, ako se požurite otvoriti tvrtku prije nego što ste prošli proceduru na Zavodu za zapošljavanje, lako je moguće da ostanete bez novaca za potpore.
1. Koje programe država provodi za zaposlene i nezaposlene?
Postoji devet mjera: za zapošljavanje, za pripravništvo, za usavršavanje, za samozapošljavanje, za obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo, javni radovi, potpore za očuvanje radnih mjesta, stalni sezonac.
2. Kako se ljudi mogu uključiti u te programe, kome se obratiti?
Trebaju se obratiti područnim uredima HZZ-a gdje ih savjetnici detaljno upoznaju s procedurama. Svaka nezaposlena osoba po prijavi u evidenciju dodjeljuje se savjetniku koji ih upućuje na slobodna radna mjesta, informira o odgovarajućim mjerama i aktivnostima. Detalje mogu naći na www.mjere.hr.
3. Koliko su te mjere dale rezultata u 2017., a koliko u 2018. godini?
U mjerama aktivne politike zapošljavanja u 2017. bilo je 37.907 novouključenih korisnika. U 2018. je plan da ih bude 49.647. Uz mjere stjecanja prvog radnog iskustva i poticanja pripravništva, naglasak će biti i na radu s dugotrajno nezaposlenima te jačanju obrazovanja osobito za specifična radna mjesta.
4. Koji je cilj potpore za prvo zapošljavanje/pripravništvo?
Cilj je povećati broj ugovora o radu za osobe bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale. Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja.
5. Tko može koristiti mjeru stručnog osposobljavanja bez radnog odnosa?
U realnom sektoru nezaposleni bez staža osiguranja prijavljeni u evidenciju nezaposlenih te nezaposleni koji su bili zaposleni, no zadnjih pola godine su na burzi. U javnoj službi to su nezaposleni bez staža, zdravstva, socijalne skrbi prijavljeni u evidenciju HZZ-a.
6. Tko može koristiti mjeru za prvo zapošljavanje/pripravništvo?
U realnom sektoru iznosi su 50 posto iznosa bruto plaće, bez gornjeg ograničenja, prema plaći tog radnog mjesta poslodavca i trošak prijevoza. U javnim službama 100 posto iznosa prema iznosu pripravničke plaće, koja iznosi 85 posto plaće radnog mjesta i trošak prijevoza.
7. Koliko dobiva poslodavac, a koliko korisnik za ‘osposobljavanje’?
Nezaposleni do 30 godina koji nemaju više od godine staža u zvanju za koje su se obrazovali te su prijavljeni u Zavodu 30 dana; nezaposleni koje su u obvezi polagati stručni ispit, a već su bili uključeni u ovu mjeru te nezaposleni koji moraju polagati stručni ispit, a poslodavac im to nije omogućio.
8. Koliki su iznosi potpore za prvo zapošljavanje/ pripravništvo?
Doprinos za mirovinsko osiguranje u iznosu od 7.314,24 kn za 12 mjeseci, doprinos za zdravstveno osiguranje od 5.668,56 kn za 12 mjeseci te za trošak obrazovanja do 7.000. Polaznik dobiva 2.751,84 kn te plaćen trošak polaganja ispita i prijevoza.
9. Razlika između stjecanja radnog iskustva i ‘osposobljavanja’?
Iznosi koje dobiva poslodavac i korisnik su isti kao i u mjeri osposobljavanja, no za mjeru ‘stjecanja radnog iskustva’ ljudi trebaju biti stariji od 30 godina. Trebaju biti nezaposleni i prijavljeni na zavod. Tu su i stažisti kojima poslodavci nisu omogućili polaganje stručnog ispita.
10. Kome je dostupna mjera potpora za usavršavanje?
Dostupna je poduzetnicima koji djeluju profitno. Mogu je koristiti novozaposleni bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikaciju iz evidencije nezaposlenih ako se zapošljavaju na minimalno godinu dana te zaposleni s ciljem podizanja konkurentnosti.
11. Što mogu nezaposleni koji žele steći nova znanja?
Mogu koristiti mjeru ‘obrazovanje nezaposlenih’ unutar koje ih se uključuje u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama. Time ih se osposobljava za zanimanja koja su trenutno tražena na tržištu rada pa vrlo brzo pronalaze posao.
12. Kako financijski funkcionira mjera obrazovanja nezaposlenih?
Obrazovnoj ustanovi se financira 100% troškova koji se odnose na trošak nastave i materijalne troškove praktične nastave. Polazniku se isplaćuju troškovi prijevoza te novčana pomoć od 50% minimalne plaće umanjene za doprinose te troškovi liječničkog pregleda...
13. Kakva je mjera ‘javni rad’ i tko se njome može koristiti?
To je mjera čiji je program temeljen na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva. Cilj je uključiti nezaposlene u program aktivacije na poslovima društveno korisnog rada. Mogu je koristiti dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom i mladi.
14. Na koji način i u kojim iznosima se financira mjera ‘javni rad’?
Financira se trošak minimalne bruto plaće u iznosu od 4.031,45 kn za prvu skupinu, odnosno, 50% troška minimalne bruto plaće u iznosu od 2.015,73 kn za drugu i treću skupinu. Mjera se može koristiti od šest do devet mjeseci ovisno o skupini kojoj pripada korisnik.
15. Koji poslodavci mogu koristiti mjeru stalni sezonac?
Dostupna je poslodavcima iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja. Mogu je koristiti oni koji su kontinuirano radili najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koji će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu.