Iako je već opće poznato da su plemenite periske zakonom zaštićene u Hrvatskoj, očito neki to zanemaruju. Jedna Ukrajinka se tako na Instagramu pohvalila s tri iščupane plemenite periske kod Krka. Radi se o osobi koja se na društvenim mrežama predstavlja kao Tatiana Kovchalia iz Ukrajine, a sliku je objavila u nedjelju na svom Instagram storyju, piše Morski.hr.
Zakonom o zaštiti prirode regulirana je zaštita strogo zaštićene životinje, a školjka je živo biće te ih je zabranjeno ''uzeti iz prirode, namjerno uhvatiti i/ili ubiti, namjerno oštetiti i/ili uništiti njihove razvojne oblike, namjerno uznemiriti, naročito u vrijeme razmnožavanja, migracije i hibernacije, oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja te prikriti, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđiti ili na bilo koji način pribaviti i preparirati.
U slučaju da vam je promaklo, napravili smo i popis najčešćih morskih vrsta koje građani greškom vade iz mora, a mogu ih koštati paprenih kazni.
A kazne?
Iz Ministarstva su pojasnili kako vađenje morskih vrsta propisuje nekoliko zakona i pravilnika. Tako kažu:
Zakon o zaštiti prirode (članak 153.) zabranjuje namjerno hvatanje ili ubijanje strogo zaštićenih životinja iz prirode (nalaze se u Prilogu I. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama) (primjerice periska, prstac). Osim toga, za divlje vrste koje nisu strogo zaštićene, ali su pod povećanim pritiskom zbog uzimanja iz prirode u komercijalne svrhe (npr. morski ježinci), za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i /ili prodaje, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva. Ove divlje vrste, kao i mjere kojima se osigurava održivost njihova uzimanja iz prirode (kvote, razdoblja sakupljanja i sl.) popisane su Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta. Sakupljanje trpova nije dopušteno.
Osim kazni za koje fizička osoba može platiti do 30.000 kuna, postoji i posebni propisi za naknadu štete:
Prekršajna kazna za kršenje ovih odredbi Zakona propisana je u članku 228. Zakona kao novčana kazna u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, odnosno 7.000 do 30.000 kuna za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, a 10.000 do 40.000 kuna za obrtnika i osobu koja obavlja samostalnu djelatnost ako je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem obrta ili druge djelatnosti. Uz ovu prekršajnu kaznu, Pravilnikom o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama, propisuje se dodatna naknada štete po prirodu prouzročena nedopuštenim radnjama u odnosu na pojedine strogo zaštićene životinjske vrste. Primjerice, propisani iznos naknade za ubijanje pojedinog primjerka prstaca (Lithophaga lithophaga) je 50,00 kn.
Uz novčane kazne, presudit vam može i Kazneni zakon zbog čega možete završiti u zatvoru:
Osim navedenih prekršajnih kazni, ubijanje ili uništenje jedinki strogo zaštićenih vrsta može imati i obilježje kaznenog djela ako je počinjeno prema znatnom broju jedinki ili je znatno utjecalo na očuvanje vrste. Kazneni zakon u članku 200. propisuje kaznu zatvora do tri godine za onoga tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku strogo zaštićene vrste životinja.