To je to što me zanima!

Nevjerojatno! Novac od države za hitne popravke zgrade čekaju 4 godine: Ljuti smo i frustrirani

Stanari više od 2000 zgrada oštećenih u potresu nisu dobili povrat uloženog u popravke nakon zagrebačkog potresa prije četiri i pol godine. Razlog kao u našem primjeru, ne može biti nepotpuni zahtjev za isplatom
Vidi originalni članak

Četiri i pol godine nakon zagrebačkog potresa brojne zgrade još nisu dobile ni povrat novca za prve, hitne popravke kojima su sanirani dimnjaci, zabatni zidovi, krovovi, stubišta... Upravo takav primjer je zgrade u Crnatkovoj ulici u centru metropole. Stara zgrada ima 13 stanova, a suvlasnici su iz pričuve napravili hitne sanacijske popravke još do rujna 2020. godine i podnijeli zahtjev za povrat novca za sanaciju. Novac još nisu dobili, a trebao bi im sjesti tek nakon što smo poslali upit upravitelju GSKG-u i Ministarstvu graditeljstva, koje i isplaćuje novce.

RODITELJI SU BIJESNI VIDEO Škola kod Zagreba još čeka obnovu od potresa?! 'Djecu učimo u vatrogasnom domu'

- Već smo ljuti i frustrirani od čekanja. Potrošili smo tadašnjih 90.000 kuna iz pričuve. Svi radovi su ovjereni i predana dokumentacija, ali povrata novca nema. Odlučili smo sad kao zgrada napraviti dvorišnu fasadu koja je uništena i to će nas stajati oko 120.000 eura. Puno bi nam pomoglo da država isplati novce na koje čekamo četvrtu godinu jer bi to smanjilo iznos kredita koji moramo podići za obnovu fasade - kaže nam predstavnica Renata Lončar, predstavnica suvlasnika stanova u zgradi.

Kaže da su slali požurnice, zvali, ali nikakav odgovor niti od upravitelja niti ministarstva nisu dobili. Ministarstvo im je još kad su prvi put nadopunili zahtjev u 2021. godini reklo da sad imaju svu dokumentaciju i od tada čekaju.

- Novac je u međuvremenu izgubio na vrijednosti. Normalno da danas više ne možete napraviti za 12.000 eura što ste mogli prije četiri godine - kaže Lončar.

Upravitelj GSKG nam je odgovorio da oni ne isplaćuju novce, nego administriraju. Kažu da su pravovremeno podnijeli svu dokumentaciju, ali da od ministarstva ni nakon slanja požurnica nisu dobili povratnu informaciju o statusu predmeta.

Ministarstvo graditeljstva nam je pak odgovorilo da je zahtjev odobren, i to nakon što je prvo dopunjena dokumentacija u ožujku i ključno - upravo sad, u rujnu 2024. godine. Novac bi stanarima treba sjesti čim zaprime rješenje. Kažu da bez te posljednje dopune dokumentacije nisu mogli isplatiti novac, ali sad je sve u redu i novac stiže.

KAKO JE IZGLEDALA NAKON POTRESA FOTO Četiri godine od potresa: Danas napokon dižu kupole na baziliku u Palmotićevoj

- Ne razumijem o čemu pričaju. Nikakvu dopunu dokumentacije nismo podnosili. Čini mi se da su oni zahtjev riješili nakon vašeg upita - kaže Lončar, a ni GSKG ne spominje u svom odgovoru nikakve dopune.

Ministarstvo smo pitali i koliko je uopće ostalo neisplaćenih zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu, odnosno te hitne popravke. Kažu da su zaprimili 10.290 zahtjeva, a riješili su ih 79 posto. Ostalih 21 posto, kažu, treba nadopunu dokumentacije. To znači da na isplatu čeka još 2160 zahtjeva četiri i pol godine nakon potresa.

Idi na 24sata

Komentari 17

  • zzdravi 04.10.2024.

    U nedjelju, 7. siječnja 1962. godine Makarsku je pogodio snažan potres magnitude 5,9 stupnjeva po Richteru. Četiri dana kasnije, 11. siječnja nešto poslije šest sati ujutro, dokrajčio ju je drugi, katastrofalni potres magnitude 6,1 po Richteru. U rušilačkom su potresu od obrušavanja hiljada tona kamenih gromada s Biokova poginule dvije osobe, sravnjeno je oko tri stotine kuća, a još petsto pedeset bilo je pred rušenjem: ukupno je – baš kao u Zagrebu šezdesetak godina kasnije – oštećeno dvanaest tisuća kuća, od kojih gotovo tri tisuće nepopravljivo. Niti sat i pol nakon potresa općinski je štab donio odluku o evakuaciji Makarske, i dvadeset vojnih i Jadrolinijinih brodova – Jadranske magistrale još nije bilo – cijeli dan je prevozilo ljude u Split. Do kraja dana brodom Istranka stiglo je tisuću i pol šatora, pa su izvan grada podignuta dva velika kampa i organizirana četiri opskrbna centra: do navečer je u cijelom gradu ostalo samo dvjesto ljudi. Iz cijelog kotara evakuirano je ukupno devetnaest hiljada ljudi, a iz same Makarske šest hiljada, smještenih u Splitu, Zagrebu i ostalim gradovima, gdje su djeca iz nastradalih obitelji odmah uključena u školsku nastavu.

  • zzdravi 04.10.2024.

    Šestog dana Makarsku i ostala stradala mjesta obišao je predsjednik Josip Broz Tito. Na pitanje predstavnika lokalne vlasti kako će, s obzirom na manjak građevinara, riješiti problem hitne sanacije i rušenja oštećenih kuća, predsjednik Tito je odgovorio kako, citiram, "odmah treba iz zbjega vratiti omladinu i sve sposobne muškarce za pomoć u obnovi". Deset dana kasnije Kotarski odbor organizirao je prve radne grupe i brigade, te formirao Kotarski štab, a osnovan je i Odbor za obnovu i pomoć postradalima od potresa, na čelu s Ivanom Gaćom. Savjet za urbanizam Narodnog odbora općine Makarska prihvatio je potom prijedlog geoloških stručnjaka o lokaciji hotelskih paviljona za privremeni smještaj nastradalih, koji bi nakon toga bili namijenjeni turizmu: u Makarskoj i Tučepima po šest stotina kreveta, a u Podgori, Igranama i Živogošću po četiristo. Vlada Narodne Republike Hrvatske na čelu s Jakovom Blaževićem donijela je pak hitnu odluku o dodijeli povoljnih dugoročnih kredita za pomoć gospodarstvu Makarske rivijere, te obnovu oštećenih i srušenih kuća. I sve to do kraja mjeseca. Dvadeset dana od potresa.

  • zzdravi 04.10.2024.

    Već do srpnja 1962. iz budžeta Federacije i Narodne Republike Hrvatske, te od poduzeća i pojedinaca prikupljeno je oko četiri milijarde dinara pomoći, a za gospodarstvo na postradalom području rezervirano je još oko milijardu i sto milijuna dinara. S obzirom na to da su najteže stradala stara podbiokovska naselja, donesena je i odluka da se ta sravnjena sela ne obnavljaju, već da se stanovništvo preseli uz obalu. Građani su dobili povoljne kredite, općine su osiguravale zemljišta, građevinske dozvole i projekte bez birokratskih formalnosti i poreza, a mjesne zadruge kreditirale su izgradnju građevinskim materijalom. Do ljeta 1962. samo u Podgori tako je izdano oko stotinu osamdeset dozvola za izgradnju između mora i tek trasirane Jadranske magistrale. Do tada – podsjećam, svega šest mjeseci poslije potresa – objavljeno je kako je na području makarskog kotara već obnovljeno više od sedamsto stanova, otprilike još toliko bilo je u procesu obnove, petsto novih stanova nalazilo se u izgradnji, a pripremala se i izgradnja još tisuću novih. Sedamsto obnovljenih stanova. Još toliko u procesu obnove. Petsto u izgradnji. Priprema za još tisuću. Šest mjeseci nakon potresa. Šest mjeseci. Konačno, nakon sedamnaest mjeseci, 8. lipnja 1963. godine – petsto dvadeseti dan od potresa! – u Slobodnoj Dalmaciji objavljena je kratka vijest kako "na obali u Makarskoj rivijeri nema ni traga od potresa"

Komentiraj...
Vidi sve komentare