Gotovo tri četvrtine zemalja svijeta, 142 od 193 članice UN-a, priznalo je državu Palestinu koju je proglasilo palestinsko vodstvo u egzilu prije više od 35 godina. To su jučer su odlučile učiniti i Španjolska, Irska te Norveška.
- Cilj je "ostvariti palestinsku državu koja je politički kohezivna i koja proizlazi iz Palestinske samouprave - objavio je norveški premijer. Kasnije su isto učinile i Irska i Španjolska. Priznanje su najavili u utorak, 28. svibnja.
- Nema sumnje da je ono što se dešava u Izraelu i u Gazi utjecalo na činjenicu da dolazi do sve većeg broja zahtjeva za priznanje Palestine kao države. Ovo je s jedne strane oblik pritiska na Izrael da promijeni svoju politiku prema Palestini, a s druge strane je i oblik kritike onoga što u ovom slučaju dolazi od službenog Tel Aviva - smatra povjesničar Hrvoje Klasić te dodaje da je jako zanimljivo što Izrael odbija ili kritizira plan za Palestinu, a radi se prosto o Rezoluciji iz '47. godine koja je temelj nastanka i same izraelske države.
Paradoks priče je što su te 1947. Židovi prihvatili to rješenje, a sada ga odbijaju, dok su ga Palestinci i svi okolni Arapi odbili, a sada bi ga rado prihvatili - dodaje.
Velik problem, naglašava, mogao bi nastati oko granica. Naime, one propisane '47. su do danas drastično promijenjene.
- Pitanje je kako bi izgledale granice te nove, palestinske države. Nastojanja Palestinaca za vlastitom državom su normalna, ali nije mi normalno da neki, uključujući i Hamas, kažu da Izrael ne treba postojati. I tu dolazimo do toga zašto su Izraelci protiv stvaranja dvije države. Zato što bi pravno prihvatili da u državi koja ih okružuje mogu doći oni koji negiraju njihovu državu. Tako da, ovo je pat pozicija. Hamas je proces smirivanja definitivno vratio na početne pozicije. Nažalost, ne vidim iskrenu volju da se uspostavi mir i suživot - ističe Klasić.