U raspravu vladinom prijedlogu promjena blagdana u Hrvatskoj, uključio se i Davor Ivo Stier i to objavom na Facebooku. Među ostalim osvrnuo se na amandman Odbora za ratne veterane, koji predlaže da Dan antifašističke borbe se izbaci s liste državnih praznika te da postane spomendan. Tu je ideju odbacio premijer Andrej Plenković uz poruku da je "Tuđman odredio taj datum i ga sigurno neće promijeniti'
Stier smatra da je se o svemu , pa i o Danu antifašističke borbe, može demokratski raspravljati i argumentirano iznijeti činjenice. Smatra da su kolege iz Odbora za veterane, hrvatski branitelji koji predstavljaju svoje birače, u najboljoj vjeri dali prijedlog o blagdanima. Činjenica je, nastavlja, da je je 22. lipnja 1941. dan kada je Hitler napao Sovjetski savez, pa je Kominterna zapovjedila svim komunističkim partijama u Europi da krenu u borbu protiv nacista s kojima su prethodno pune dvije godine paktirali. Jer Drugi svjetski rat nije počeo 1941., već 1939., nakon pakta Hitler-Staljin.
Napominje da je i činjenica da je za ideju neovisne hrvatske države bilo nužno pridobiti sve one u Hrvatskoj koji se vežu za partizanski pokret, među kojima je bilo istaknutih hrvatskih domoljuba poput Andrije Hebranga, koji su upravo zbog svog hrvatstva kasnije nastradali i bili žrtve jugoslavenskog režima. Upravo zato je, nastavlja Stier, Franjo Tuđman uspostavio 22. lipnja kao državni praznik, s intencijom stavljanja antifašizma u funkciju stvaranja hrvatske države, a nasuprot starom Danu ustanka u Srbu kao zloporabi antifašizma u jugoslavenske i protuhrvatske svrhe.
- Zato bi bilo nerazborito ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali bi isto tako bilo krivo šutjeti i dozvoliti nekima da zlonamjerno manipuliraju s imenom Franje Tuđmana kako bi pod krinkom antifašizma rehabilitirali jugoslavensku komunističku diktaturu - ustvrdio je Stier.
U svom osvrtu navodi među ostalim napominje da je Zakon o blagdanima puno više od pukog popisa neradnih dana, već je to zakon kojim se uređuje kako ćemo obilježiti ključne trenutke naše povijesti, ali i naš sustav vrijednosti. Ključna promjena u novom prijedlogu je određivanje 30. svibnja kao središnjeg državnog praznika.
- Bio je to naš prvi Dan državnosti koji je narod prihvatio i slavio. Ukidanje tog blagdana, nakon promjene vlasti 2000., bila je pogreška koja je među hrvatske građane unijela konfuziju - napisao je.
Opravdanim smatra da se 30. svibnja 1990. odrediti kao prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti, jer je tog dana bila konstituirajuće sjednice prvog višestranačkog i demokratski izabranog Sabora, ali i više od toga. Smatra da se taj datum nikako ne može svesti na stranačku dimenziju.
- Naime, 30. svibnja je prijelomni trenutak kada je, kako piše u našem Ustavu; “na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.) slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.” Upravo je ta ustavna formulacija, kojoj mi saborski zastupnici i danas prisežemo, uporište za određivanje 30. svibnja kao Dana državnosti. Deset točaka koje je tada Hrvatskom saboru predstavio predsjednik Franjo Tuđman i danas su svojevrsni dekalog za razvoj Hrvatske kao samostalne države - napisao je.
U sintezi koju predstavlja 30. svibnja prepoznaje se jasno svrstavanje moderne hrvatske države na stranu slobode, a nasuprot komunizmu, ali i bilo kakvom pokušaju vezivanja suvremene Hrvatske za totalitarne ideologije nacizma i fašizma, napominje Stier.
- Neprijatelji hrvatske neovisnosti desetljećima su ideju hrvatske države vezivali za fašizam. I danas se pokušava, po toj staroj matrici, Hrvatsku poistovjetiti s Pavelićevim režimom. U tu zamku nećemo pasti - poručio je HDZ-ovac.