Započeli su upisi u srednju školu, a već godinama djeca s dijabetesom tipa 1 u Hrvatskoj doživljavaju nepoštenu i diskriminatornu praksu ako se žele upisati u srednju medicinsku školu za smjer medicinska sestra ili tehničar. Za ta je zanimanja, naime, potrebna potvrda liječnika medicine rada, no neki specijalisti je ne žele izdati djeci s dijabetesom tipa 1. Pritom se vode kontraindikacijama, odnosno popisom stanja koja su u kontradikciji sa zanimanjem medicinske sestre. Među njima je i takozvano "stabilno stanje svijesti", što neki liječnici uzimaju kao referentnu točku kad odbijaju napisati liječničku potvrdu, no i to je dvojbeno s obzirom na to da u pravilnicima stoji kako se ova kontraindikacija ne primjenjuje ako se "kandidatima osigura prilagodba".
A u 21. stoljeću, s današnjom tehnologijom, lijekovima i pomagalima, oboljeli od dijabetesa tipa 1 itekako su prilagođeni svojoj bolesti. Dakle, žive bez ograničenja. Tako živi i Jelena Marjanović (32), medicinska sestra sa Zavoda za dječju gastroenterologiju i hepatologiju s transplantacijom jetre na KBC-u Zagreb. Jelena već 14 godina radi u smjenama, i noću, iako ima dijabetes tipa 1, ali školu za medicinske sestre svojedobno umalo nije upisala zbog liječnika medicine rada. On joj nije želio dati potvrdu, a uspjela ju je dobiti nakon cijele drame i nakon što je njezina mama u ordinaciji doslovno preklinjala liječnika da potvrdu izda.
- Nisam željela biti laborant niti odabrati bilo koji drugi smjer. Sanjala sam o tome da budem medicinska sestra, i kad sam se uspjela upisati u srednju medicinsku, cijelo moje školovanje nitko praktički nije ni znao da imam dijabetes. Već godinama radim normalno u bolnici, u smjenama, imam inzulinsku pumpu i senzor, i dijabetes mi ni u jednom trenutku nije bio prepreka da uspješno obavljam svoj posao - govori nam Jelena dodajući kako poznaje i više liječnika koji imaju šećernu bolest te profesionalno obavljaju svoj posao bez zapreka.
Za mišljenje smo upitali i stručnjakinju dijabetologinju, dr. Nevenu Krnić, pročelnicu Zavoda za dječju endokrinologiju i dijabetes KBC-a Zagreb. Ona kao najveći problem ističe neujednačenu praksu, odnosno činjenicu da u nekim regijama liječnici medicine rada bez problema izdaju potvrde djeci s dijabetesom tipa 1 pri upisu u srednju medicinsku školu, dok u drugim regijama postoje golemi problemi oko toga. Ističe da Hrvatsko društvo za endokrinologiju i dijabetologiju želi da se uvede ujednačena praksa i kriteriji.
- Ograničiti nečiju mogućnost izbora zanimanja na temelju bolesti koja se može regulirati doista jest diskriminacija. Nije u redu nametati ograničenja na temelju dijagnoze koja se s današnjim tehnologijama može apsolutno staviti pod kontrolu - smatra dr. Krnić.
A zašto su neki liječnici medicine rada tako rigorozni, upitali smo predsjednika Hrvatskog društva za medicinu rada, dr. Tomislava Furlana. On kaže da dijabetes tipa 1 sam po sebi nije kontraindikacija za upis u srednju medicinsku, ali ističe kako svi kandidati moraju biti svjesni da im dijagnoza jednoga dana, nakon završene škole, može predstavljati prepreku prilikom zapošljavanja. Striktno smo ga pitali slaže li se s time da djeca s dijabetesom tipa 1 ne mogu dobiti potvrde ako žele odabrati smjer medicinska sestra ili tehničar.
- Dijabetes tipa 1 sam po sebi nije kontraindikacija za ta zanimanja, ali smo dužni upozoravati na sve daljnje moguće komplikacije po završetku školovanja. Što se tiče dobivanja potvrda, ne može se generalizirati, svakom kandidatu treba pristupiti individualno - kaže dr. Furlan.