Svjetski analitičari predviđaju da će cijena barela nafte porasti na 100 dolara, pa je vrlo vjerojatno da će, prema njihovim predviđanjima, i cijena goriva ići čak i preko 12 kuna.

Ovu šokantnu informaciju, koje smo se svi pribojavali, rekao nam je jučer naftni stručnjak Davor Štern. S obzirom na svjetske prilike, sve je izglednije kako će jučerašnje poskupljenje goriva ići i dalje. U odnosu na prošli tjedan, litra benzina poskupjela je za 20, dizela za 28, a autoplina za 10 lipa. Litra eurosupera 100 probila je psihološku granicu te se sad kreće od 11,03 do 11,48 kuna.

Litra eurosupera 95 kreće se od 10,52 do čak 10,87 kuna, a eurodizela od 10,27 do 10,64 kuna. Najveća je to cijena dizela u povijesti, kaže nam Tin Bašić s portala cijenegoriva.info.

- Ovo nije najveće poskupljenje dizela ove godine. Naime, u svibnju je on poskupio za 29 lipa, sad za 28. Ali otkad ja pratim cijene, još nisam doživio da je litra dizela 10,40 kuna. To je najveća cijena do sada - kazao nam je Bašić.

Na kraju prošle godine benzin je koštao 9,63 a dizel 9,11 kuna. Znači da je u ovih 10 mjeseci, izračunao je Bašić, litra benzina poskupila za 97 lipa a dizela za 1,30 kuna. To znači da vlasnici benzinaca spremnik od prosječnih 50 litara plaćaju 48,50 kuna skuplje, a vlasnici dizelaša čak 64,90 skuplje nego na početku godine. Ministar financija Zdravko Marić i jučer je, baš kao u svibnju, kad je došlo do divljanja cijena goriva, ponavljao već izlizanu i otrcanu frazu, a to je da “Vlada prati i analizira cijene naftnih derivata”.

- I sukladno tome Vlada će zauzeti svoj stav, odnosno vidjeti hoće li biti potrebe za nekakvom mjerom ili reakcijom - izjavio je ministar Marić.

Štern ističe kako bi Vlada sad trebala sniziti trošarine, a Bašić tvrdi kako bi i naftne kompanije, ako već država neće, mogle intervenirati.

- Treba pitati naftne kompanije zašto one ne smanje svoje marže. Ina je, primjerice, od liberalizacije tržišta podigla maržu za 29 posto - ističe Bašić.

Naime, prema našoj računici, da ne plaćamo trošarinu na gorivo, litru benzina eurosuper 95, koja sad prosječno košta 10,60 kuna, plaćali bismo s PDV-om tek 5,11 kuna. A bez PDV-a samo 4,11 kuna. Prema tome vidimo kako država iz našeg džepa sebi uzima više od 61 posto, odnosno vrtoglavih 6,51 kunu po litri benzina koju platimo.

Dakle, kad bismo gledali na godišnjoj razini, jedan vozač prosječnog benzinskog automobila u Hrvatskoj državi plati prosječno 5840 kuna davanja na gorivo koje potroši, a naftna industrija od njega dobiva 3669 kuna.