Predan poslu Felix Hoffmann, kemičar tvrtke Bayer, dane je provodio u laboratoriju. Nije htio odustati sve dok ne uspije ono što je naumio. Cilj mu je bio da iz njegovog laboratorija izađe lijek koji će pokoriti tržište. Kemičar, koji je umro na današnji dan 1946. godine, uspio je i više nego što je mislio.
- Dana 10. kolovoza 1897. Hoffman je smiješao je iz jednog sastojka vrbine kore acetilsalicilnu kiselinu, koja je na tržište ušla kao Aspirin i ubrzo osvojila svijet. Jedanaest dana nakon toga isti je čovjek izumio još jednu supstanciju, koja će također steći svjetsku slavu: diacetilmorfin, derivat morfina - prvu dizajnersku drogu uopće. Pod imenom heroin došla je na tržište i krenula u svoj pobjednički pohod.
'Heroin je lijep posao', izjavljivali su Bayerovi direktori ponosno i prodavali ga kao sredstvo protiv glavobolje, mučnine, pa čak i kao sirup protiv kašlja za djecu. Mogao se davati i dojenčadi, kod crijevnih tegoba i problema sa snom - piše Norman Ohler u svojoj knjizi Potpuna ekstaza: Narkotici u Trećem Reichu.
Procvat farmacije u Njemačkoj
Bayer je tako postao prva tvrtka koja je komercijalizirala diacetilmorfin, te ga prodavala pod 'veličanstvenim' imenom - Heroin, izveden iz njemačke riječi 'heroisch', koja znači 'junački i snažan'.
Bayer je od 1898. do 1910. godine, punih 12 godina proizvodio i prodavao heroin kao lijek koji ne stvara ovisnost, a služi kao zamjena za morfij, te kao lijek za kašalj. Heroin se normalno prodavao diljem svijeta.
Krajem 19.stoljeća farmaceutski posao nije cvjetao samo kod Bayera. Više modernih farmaceutskih postrojenja razvilo se duž Rajne.
- Njemačka je, bogata ljudskim kapitalom, raspolagala gotovo neiscrpnim potencijalom odlično izučenih kemičara i inženjera, koji se napajao iz tada najboljeg obrazovnog sustava na svijetu. Mreža sveučilišta i tehničkih visokih škola slovila je kao uzorna: znanost i gospodarstvo radili su ruku pod ruku. Istraživalo se punom parom i razvijali se brojni patenti. Njemačka je, upravo u pogledu kemijske industrije, još prije početka 20. stoljeća postala 'radionicom svijeta' - sa 'made in Germany' jamstvom kvalitete, što se ticalo i droga - navodi Ohler u svojoj knjizi.
Globalni lider u proizvodnji i prodaji droga
Nakon Prvog svjetskog rata u vezi s tim ništa se nije promijenilo.
- Dok su Francuska i Engleska iz svojih prekomorskih kolonija mogle nabavljati prirodne stimulanse poput kave, čaja, vanilije, papra i drugih prirodnih ljekovitih sredstava, u Njemačkoj, koja je Versajskim ugovorima izgubila svoje (ionako razmjerno male) eksteritorijalne posjede, moralo se pronaći druge putove, odnosno proizvoditi umjetno. Jer zemlja je trebala poticajna sredstva: ratni debakl ostavio je duboke rane te prouzrokovao raznovrsne tjelesne bolove, pa i duševne boli. Dvadesetih godina droga je za potišteno stanovništvo između Istočnog mora i Alpa kontinuirano dobivala na značenju. A stručnog znanja za njezinu proizvodnju bilo je u dovoljnoj mjeri - objašnjava autor Potpune ekstaze.
Njemačke tvrtke izborile su se za vodeću poziciju na svjetskom tržištu. Ne samo da su proizvodile najviše lijekova, nego su pružale i lavovski dio kemijskih sastojaka za njihovu proizvodnju posvuda po svijetu.
Opijati kao njemačka specijalnost
Nastala je nova ekonomija, kemijska dolina između Oberursela i Odenwalda. Prethodno nepoznati sitni pogoni stasali su preko noći i postali utjecajne tvrtke. Godine 1925. velike su se kemijske tvornice udružile u IG Farben, koji je, sa sjedištem u Frankfurtu na Majni, smjesta postao jedi o najmoćnijih koncerna na svijetu. Prije svega su opijati još uvijek bili njemačka specijalnost. Zemlja se 1926. našla na samom vrhu ljestvice zemalja proizvođača morfina, a što se tiče heroina, bila je svjetski izvozni prvak: 98 posto proizvodnje odlazilo je u inozemstvo.I u drugim robnim razredima Nijemci su prednjačili: tvrtke Merck, Boehringer i Knoll držale su 80 posto svjetskog tržišta kokaina. prije svega Merckov kokain iz Darmstadta slovio je na čitavoj kugli zemaljskoj kao vrhunski proizvod - piše Ohler.
Mlada republika kupala se tako u supstancijama koje mijenjaju svijest i izazivaju omamljenost, prodavala heroin i kokain na sve četiri strane svijeta i uzdigla se na poziciju globalnog dilera.
Kemijske dvadesete
Umjetni rajevi, piše Ohler, bili su u Weimarskoj Republici u modi. Ljudi su radije bježali u prividne svjetove nego da se moraju sučeliti s često manje ružičastom stvarnošću..Istinske razloge za ratni poraz nitko nije želio uvidjeti pa se suodgovornost carsko-njemačko- nacionalnog establišmenta za fijasko potiskivala.
Kružila je zla legenda o 'zabadanju noža u leđa': njemačka vojska nije pobijedila samo zato što je se sabotiralo iz vlastite zemlje, a za to je kriva ljevica.
Berlin je slovio kao Babilonska Bludnica, s najiskvarenijim podzemljem koje je svoju radost tražilo u najgorem razvratu koji se samo mogao zamisliti, a u njega su, eto, spadala i opojna sredstva.
'Berlinski noćni život, čovječe, pa to svijet još nije vidio! Nekoć smo imali sjajnu vojsku, sad imamo sjajne perverzije!' napisao je književnik Klaus Mann.
- Grad na rijeci Spree postao je sinonim za moralni zazor, a kad je valuta slijedom masovnog širenja količine novca za podmirivanje državnih dugova skliznula u bezdan, te u jesen 1923. pala na zavidnih 4,2 bilijun maraka za jedna američki dolar, činilo se da zajedno s njom propadaju i sve moralne vrijednosti. Sve se kovitlalo u toksikološkom transu. Ikona tog doba, glumica i plesačica Anita Berber, umakala je već pri zajutarku bijele ružine latice u koktel od kloroforma i etera, ne bi li ih potom oblizala: wake and bake.
Filmovi o kokainu ili morfiju davali su se u kinima, a na uglovima ulica mogla se kupiti bilo koja droga bez ikakva recepta. Navodno je 40 posto berlinskih liječnika bilo ovisno o morfinu.
Berlin postao europska prijestolnica eksperimentiranja
U Friedrichstadtu su kineski trgovci iz bivšega zakupljenog područja Kiatschou držali pušionice opijuma. Ilegalni noćni lokali otvarali su se u stražnjim sobama središta grada. Na Anhaltskom kolodvoru sumnjivi tipovi dijelili su letke i pozivali ljude na ilegalne zabave i 'večeri ljepote'. Veliki klubovi poput znamenite Domovinske kuće na Potsdamskom trgu privlačili su ljude željne zabave u hordama, baš kao i zbog promiskuiteta ozloglašene Balske kuće Resi u Cvjetnoj ulici..- navodi autor u Potpunoj ekstazi.
Svjetski rat je izgubljen, sad je sve dopušteno: metropola je mutirala u europsku prijestolnicu eksperimentiranja
Samo je u berlinskim ljekarna 1928. legalno i na recept prodano 73 kilograma morfina. Tko si je to mogao dopustiti, uživao je kokain, najjače oružje za intenziviranje trenutka. Koka se širila posvuda, simbolizirajući razvratno doba. Kao 'degeneracijski otrov' prezirali su ga, međutim, u jednakoj mjeri i komunisti i nacisti, koji su međusobno konkurirali na ulicama.
Nacisti su imali vlastiti recept za ozdravljenje naroda i obećavali su ideološko izlječenje. 'Zavodničkim otrovima' nije više bilo mjesta u sustavu u koje je trebao zavoditi samo još Führer.