Iznenadnom odlukom o odustajanju od fiksnog tečaja franka prema euru Narodna banka Švicarske izazvala je paniku na valutnim tržištima, ali i među korisnicima kredita u toj valuti kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zemljama središnje i istočne Europe. Posebno je zabrinjavajuća situacija u Poljskoj gdje je nacionalna valuta zlot u odnosu na franak oslabila prosječno za 15 posto.
- Jačanje franka loša je vijest za sve koji imaju kredite u toj valuti u središnjoj Europi. Možemo predvidjeti da će doći do porasta rata kredita što će se u konačnici sniziti standard i negativno utjecati na potrošnju. To je loše za rast, ali i za bankarski sektor - rekao je poljski ekonomist Michal Dybula za Bloomberg.
Ugrožena financijska stabilnost Poljske
Kredite u francima ima preko 700.000 kućanstava u Poljskoj što među svim kreditima čini udio od 46 posto. Analitičari zbog toga strahuju da će neki ljudi, koji još otplaćuju kredit, biti prisiljeni prodavati svoje stanove.
- Bit će ovo bolna godina za sve korisnike kredita u francima koja bi mogla utjecati čak i na financijsku stabilnost Poljske - smatra bankovni strateg Piotr Matys.
S njim se ne slaže Narodna banka Poljske koja u svom priopćenju tvrdi da je bankovni sektor u toj zemlji stabilan i otporan za šokove koji dolaze izvana.
Mađarima je ipak nešto lakše
U Mađarskoj je situacija nešto bolja jer je tamošnja vlada fiksirala tečaj za korisnike kredita u francima i eurima pa je njegova razina znatno ispod one tržišne, piše Reuters. Upravo zbog toga rast tečaja franka ne bi trebao previše utjecati na brojne korisnike kredita u švicarcima u ukupnoj vrijednosti oko 10 milijardi eura.
U Srbiji je franak skočio za 18 posto u odnosu na dinar. Dođe li do izjednačavanja franka i eura to će dovesti do porasta rata kredita za 20 posto što bi moglo pogoditi oko 22.000 građana.
Što se tiče Rumunjske, izloženost švicarcu tamo je malena jer udio kredita u toj valuti iznosi oko pet posto. Slična je situacija i u Češkoj gdje krediti u švicarskim francima imaju udio od tek 0,019 posto.