Na prvoj sjednici Vlade nakon ostavke potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić premijer Andrej Plenković osvrnuo se na stanje u Agrokoru i aferu Hotmail.
- Vidjeli ste da je Martina Dalić podnijela ostavku, s obzirom na zbivanja u Agrokoru i pojedinosti koje su mogle biti napravljene na obazriviji i transparentniji način - rekao je premijer Plenković na početku sjednice.
Podsjetio je da prije godinu dana prijetio stečaj Agrokora i kompanija u njegovom sastavu, za povezana društva i dobavljače, a sve to odrazilo bi se i na maloprodajni lanac, na radna mjesta, na turističku sezonu i uopće stabilnost hrvatske ekonomije.
Istaknuo je da je, gledajući proces restrukturiranja koncerna, Hrvatska kao mala država u izrazito kratkom roku stvorila pravni okvir koji je dovoljno dobar da se nije morala angažirati niti jedna kuna iz državnog proračuna te da nije došlo do nacionalizacije, čime bi se zasigurno povećao javni dug, koji je sada u trendu smanjivanja.
- Sada, u ovome trenutku moramo svi zajedno, a osobito mislim na izvanrednu upravu i na sve dionike toga procesa, uložiti dodatni napor da se do 10. srpnja kako je predviđeno zakonom o izvanrednoj upravi, postigne nagodba i omogući funkcioniranje kompanije u budućnosti, svih koji su s njom povezani, a ono što je nama najvažnije, da se osigura njihova ekonomska budućnost - izjavio je Plenković.
Podsjetio je da je Ustavni sud prošloga tjedna kazao da je zakon o izvanrednoj upravi u skladu s Ustavom te da bi nedjelovanje Vlade u takvim okolnostima bilo neustavno.
- Dakle, učinili smo ono što smo u takvim izvanrednim okolnostima mogli s najboljom namjerom, da učinimo dobro za hrvatsko gospodarstvo i na tom tragu ćemo nastaviti naš angažman. Sličnu ambiciju imaju i članovi privremenog vjerovničkog vijeća s kojima smo razgovarali jučer. Podršku okončanju ovoga procesa daje u cijelosti i parlamentarna većina, a na nama je da pomognemo izvanrednoj upravi da se taj proces odvije do kraja u najboljem redu - istaknuo je Plenković.
Usvojili izmjene Zakona o dječjem doplatku, cenzus s 50 na 70 posto proračunske osnovice
Nakon uvodnih premijerovih riječi, Vlada je usvojila izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima se mijenja dohodovni cenzus i povisuje s 50 posto na 70 posto proračunske osnovice, odnosno sa sadašnjih 1663 na 2328 kuna. S time se proširuje i krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a samim time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak. Istovremeno se proširuje i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna te će se on dobivati i za treće i četvrto dijete.
- Ovo normativno rješenje predlaže se radi stvaranja povoljnijeg okruženja financijskih uvjeta obiteljima s djecom. Izmjene će imati i značajan socijalni učinak u cilju prevencije siromaštva djece i socijalnog isključivanja djece i vrlo su značajna mjera iz sfere obiteljske i pronatalitetne politike odnosno demografskog razvoja Hrvatske - rekla je ministrica za demografiju Nada Murganić.
Doplatak bi tako i dalje, u iznosu od 300 kuna, primale obitelji kojima prihod ne prelazi 543 kune po članu, 250 kuna dobivale bi one obitelji u kojima je prihod po članu kućanstva od 543 do 1120 kuna, a proširuje se obuhvat onih obitelji koje bi primale 200 kuna - na one u kojima ukupni dohodak po članu iznosi od 1120 do 2328 kuna.
Ovim izmjenama se omogućava da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu.
Zakonom se mijenja i odredba o dobnoj granici. Pa će se tako priznavati pravo na doplatak za dijete koje je navršilo 19 godina života i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.
Najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života, čime se isključivalo djecu koja pohađaju petogodišnje programe. Procjenjuje se da će u odnosu na postojeća prava za primjenu predloženih odredbi biti potrebno dodatnih nešto manje od 152 milijuna kuna u ovoj godini, odnosno 362 milijuna u idućoj te oko 332 milijuna kuna u 2020. godini.
U saborsku proceduru poslali Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture
Konačnim prijedlogom zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je Vlada u srijedu poslala u saborsku proceduru, detaljnije se određuju preduvjeti koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne regionalne samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u državnom vlasništvu za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone.
Radi se o drugom čitanju prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim se uz kriterije koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone uređuju i pitanja uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture.
U odnosu na prvo čitanje, izmijenjen je članak kojim se smanjuje intenzitet aktivacije poduzetničke zone sa 66 posto na 50 posto da bi se darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske smatralo opravdanim, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. Objasnio je kako je postavljeni kriterij od 66 posto bio previsok, tj. da već i kriterij od 50 posto ukazuje da su te zone privedene namjeni te da u njima posluju poduzetnici.
"Već je u prvom čitanju bilo predloženo i da se ukine obveza intenziteta u radijusu aktivacije 20 kilometara. To su izmjene koje su prije svega rezultat odaziva sa terena i životnosti provođenja tog zakona", rekao je Antonić.
Osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU. Nadalje, istaknuto je kako osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti i fizičke osobe, a ne kao do sada samo pravne osobe, a koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.
Antonić je kazao i da prijedlog zakona detaljnije definira i pojmove poduzetničke infrastrukture - 'poduzetnička zona', 'poduzetničke potporne institucije', kategorije poduzetničkih potpornih institucija, ‘nova poduzetnička zona’ i ‘proširenje poduzetničke zone’, ukupna površina poduzetničke zone kao i obveze dostave podataka odnosno izmjene podataka koji su dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture
Nadzor nad darovanim zemljištem, koje je u državnom vlasništvu, za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodi povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i predstavnika Ministarstva državne imovine koje će posebnim aktom imenovati potpredsjednik hrvatske Vlade zadužen za gospodarstvo.
Ukoliko jedinica lokalne samouprave koja je dobila zemljište za zonu darovanjem tu zonu ne privede namjeni u ugovornom roku, može se aktivirati odredba iz ugovora o darovanju o povratu zemljišta u vlasništvo države.
Odgovor Hajdukoviću: Nismo koristili agencije za istraživanje javnog mnijenja 2016. i 2017.
Vlada je odgovorila i SDP-ovom Domagoju Hajdukoviću kojeg je zanimalo od kojih je agencija za istraživanje tržišta naručila istraživanja javnog mnijenja od početka mandata 2016. do danas.
Podsjetimo, predsjednik SDP-a Davor Bernardić krajem travnja je, nakon što je objavljen pad rejtinga stranke na 18 posto, napao agencije koje obavljaju ispitivanja javnog mnijenja, a i medije koji ih prenose.
- Tražimo da se objavi koje će agencije raditi za Vladu kako ne bi bilo sukoba interesa i kako se ne bi stekao dojam da se manipulira rezultatima istraživanja javnog mnijenja, tj. da rezultati ne idu u korist HDZ-a i vladajućih, bilo da se pumpa rezultat ili ublažava pad - poručio je Bernardić u videu koji je objavio na društvenim mrežama.
Vlada je odgovorila kako 2016. i 2017. godine nisu koristili usluge agencija za istraživanje javnog mnijenja.
- U 2018. godini Vlada je korisnik rezultata dvaju redovitih mjesečnih istraživanja javnog mnijenja, koja su dostupna i svim drugim zainteresiranim korisnicima pod jednakim tržišnim uvjetima. Od ožujka 2018. godine Vlada je korisnik istraživanja Crobarometar koje provodi agencija Ipsos te od travnja 2018. godine istraživanja Cro-Demoskop koje provodi agencija Promocija Plus - istaknuli su iz Vlade dodavši kako je agencija Ipsos još u ožujku za Vladu napravila jedno ad hoc telefonsko istraživanje vezano za Istanbulsku konvenciju.