Ozbiljno kaskamo za svjetskim trendovima, pa i razvojno po pitanju umjetne inteligencije, upozoreno je na okruglom stolu naziva "Neka bude volja stroja", na kojemu su stručnjaci razgovarali o zakonskoj regulaciji, etičkim dilemama i razvojnoj perspektivi umjetne inteligencije. Organizirala ga je u Saboru zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, koja je ranije rekla da je ChatGPT lijevo orijentiran, jer Tuđman mu je sumnjiv, a Tito nekritički drag. I dok se u svijetu hvataju pozicije, stručnjaci upozoravaju kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja još nema nacionalnu strategiju za razvoj umjetne inteligencije.
- Ako nismo među zemljama koje se brzo razvijaju ili barem brzo implementiraju, mogli bismo postati treća zemlja budućeg tehnološkog svijeta - upozorio je Aco Momčilović, suosnivač Global AI Ethics Instituta.
Ustvrdio je kako je sad vrijeme da uhvatimo svoju poziciju, ali je skeptičan oko toga s obzirom na dosadašnja iskustva s političarima. Stručnjaci su istaknuli kako umjetna inteligencija ima svoje prednosti, ali i mane. Jan Šnajder sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a naveo je kako umjetna inteligencija poput sustava ChatGPT može biti fascinantna, zabavna, korisna, ali i opasna. Odgovori ChatGPT-a su često zabavni, nerijetko pogrešni, podložni algoritamskim pristranostima koji iskrivljavaju sliku stvarnosti i diskriminiraju po različitim osnovama. Dodao je kako je ovaj sustav idealan za širenje dezinformacija.
- Tekst koji generira ChatGPT je vrlo koherentan, ali ne mora biti činjenično točan. Istodobno, sustav je presiguran u svoje znanje. Ne zna da ne zna, a onaj tko ne zna da ne zna je opasan, rekao je Konfucije - podsjetio je Šnajder.
Poručio je kako je na nama da odlučimo koliko ćemo i kako nešto razvijati te primjenjivati od umjetne inteligencije, a pozdravio je napore EU da razvije odgovarajuću zakonsku regulativu.
- Imati regulativu neće biti dovoljno. Trebamo preispitati naš općeniti odnos prema tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. One trebaju biti naš alat - poručio je Šnajder.
Neka od etičkih pitanja koja se dotiču umjetne inteligencije su njezino nedovoljno kritičko sagledavanja u smislu da dobiva sve više ovlasti koje nisu propitane, od sankcioniranja govora mržnje, gdje može biti pristrana, pa sve do upotrebljavanja u medicini i strukama u kojima je uvelike potrebno odlučivanje čovjeka. Voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a Sven Lončarić napomenuo je kako danas umjetna inteligencija pomaže čovjeku i da bismo je tako trebali promatrati, a ne kao prijetnju koja će ga zamijeniti.
- Mislim da će ipak biti volja čovjeka još neko vrijeme, a ne volja stroja - zaključio je Lončarić.