Iako zakonodavstvo u drugim europskim zemljama ne nameće obvezu cijepljenja djece, u Hrvatskoj postoji kalendar obveznog cjepiva. I otpor dijela roditelja. Tijekom prošle godine 155 roditelja odbilo je cijepiti dijete te su zato zaradili prekršajne naloge, prijave Centru za socijalnu skrb i druge sankcije. O ovoj kontroverznoj temi razgovarali smo s roditeljima koji ne žele cijepiti djecu, s onima koji ih nisu cijepili i kažu da je to bila pogreška te s liječnicima.
Imam troje djece, niti jedno nisam cijepila
- Imam troje djece, stare 16, osam i tri godine. Niti jedno nisam cijepila. Ja sam logoped defektolog i u ordinaciji sam se susrela s previše djece koja su bila zdrava do cijepljenja, a onda su završila kod mene s raznim poremećajima iz spektra autizma, konvulzijama i raznim drugim poremećajima i problemima – opisuje Daliborka Ciganović (42) iz Lipika.
Počela se detaljnije baviti problematikom i definitivno odlučila – svoju djecu nikad neće cijepiti. Mališani imaju njemačko i hrvatsko državljanstvo. U Njemačkoj cijepljenje nije obavezno od 1983. godine.
- Nakon rođenja trećeg djeteta zvali su me iz Zavoda za javno zdravstvo i zaprijetili sankcijama, no ja sam se pozvala na državljanstvo moje djece i tad su me ostavili na miru – kazala je Daliborka dodajući kako je izbrojila da u Hrvatskoj djeca do sedme godine života prime ukupno 44 cjepiva u koktelima 3 u 1, 5 u 1 i slično. To, kaže, nije željela priuštiti svojoj djeci. Iz istih razloga, ističući moguće trajno narušavanje zdravlja djeteta, sve više roditelja u Hrvatskoj odbija cijepiti djecu čak i pod materijalnom i kaznenom odgovornošću.
Rušinović Sunara: Izbor, a ne obveza cijepljenja
- Nema nikakvog uporišta u međunarodnim aktima da bude obaveza. Ima uporišta da bude preporuka. Najjednostavnije rečeno za najširu čitateljsku publiku: ograničavanje slobode na temelju moguće opasnosti je potpuno neopravdivo i zapravo predstavlja teror nad građanima - smatra dr. Đula Rušinović Sunara, glasnogovornica i predsjednica Stručnog vijeća Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, koja se zalaže za izbor, a ne obvezu cijepljenja. Smatra da bi liječnici trebali jasno objaviti moguće rizike cijepljenja, a roditeljima prepustiti odluku hoće li na njega pristati ili ne.
Ogročena majka: Liječnica mi nije znala objasniti sastav cjepiva
- Upravo je to bio i moj argument kad sam odbila cijepiti svoje dijete. Rodila sam sina 2015. godine i baš u to vrijeme negdje sam pročitala da Imunološki nema BCG cjepiva (protiv tuberkuloze), pa su uvezena cjepiva iz Poljske. Pitala sam pedijatricu odakle je cjepivo kojim želi cijepiti moje dijete, a ona je odgovorila: ‘Iz Imunološkog’. Tad sam zatražila da mi objasni sastav i nuspojave, no ona to jednostavno nije znala. Zatražila sam utvrđivanje preosjetljivosti na sastojke cjepiva, jer ni ona ni ja ne znamo je li moje tek rođeno dijete alergično na sastojke. Nije mi ništa odgovorila. Zato sam odbila cijepiti dijete i odbijam sve dok mi liječnik ne bude znao obrazložiti sastav, posljedice i nuspojave cjepiva te utvrdi preosjetljivost na sastojke. Naime, da bih kao odgovoran roditelj dala informirani pristanak, moram znati sve utjecaje cjepiva. Nije mi jasno da danas liječnička struka ima taj luksuz da ne zna odgovore na ova osnovna pitanja, a ja bih bespogovorno kao roditelj, koji je jedini odgovoran za svoje dijete, trebala pristati na njihovo neznanje – ogorčeno priča mama iz Zagreba koja je htjela ostati anonimna.
Nadica Bjel: Nisam cijepila sina, dobio je hripavac
S druge strane, majka koja nije cijepila dijete danas kaže da je zbog toga požalila. Nadica Bjel (52) iz Zagreba ima troje djece. Sina Viktora (22) nije cijepila protiv hripavca.
Bio je neurorizično dijete i prilično boležljiv, pa mi je pedijatrica tad savjetovala da ćemo ga cijepiti ostalim cjepivima, ali ne i protiv hripavca jer se zbog tog cjepiva često javlja visoka temperatura kao nuspojava, pa smo to htjeli izbjeći. Kazala je da su djeca oko njega ionako procijepljena, pa gotovo da i nema opasnosti. Vjerovala sam joj, no moj Viktor se 1999. godine u vrtiću zarazio hripavcem, prisjeća se ona. Kaže kako to razdoblje u životu nikad neće zaboraviti jer je dječak uz stravičan kašalj i visoku temperaturu naočigled kopnio.
- Završio je u teškom stanju u bolnici na Srebrnjaku, gdje su ga liječili dva tjedna, a zatim se na hripavac nadovezala upala pluća i adenovirus. Prošlo je šest mjeseci dok nije ozdravio, a i tad je još dugo nakon fizičkog napora počinjao strašno kašljati - kazala je Nadica dodajući kako se nikad nije dvoumila hoće li cijepiti svoju djecu. Majka je troje djece i smatra kako je time mališane i sebe poštedjela mnogih teških situacija i boravka u bolničkim hodnicima.
Richter: Benefiti cijepljenja su znanstveno i iskustveno dokazani
Alergolog i klinički imunolog prim. dr. Darko Richter s KBC-a Zagreb ne slaže se s onima koji uporno odbijaju cijepiti djecu.
- To su drska podvaljivačka pitanja malog broja ljudi čiji cilj mi uopće nije poznat. Liječnik nije dužan baviti se takvim pitanjima nego je dužan cijepiti dijete. I ne vjerujem da ijedan liječnik u Hrvatskoj nije u stanju reći koje su nuspojave jer su poznate u detalje. Benefiti cijepljenja su znanstveno i iskustveno dokazani. To je kao da ulazite u ratno područje u kojem se puca, a ne ponesete pancirku. Svijet je pun opasnosti, raznih bakterija i klica koje mogu životno ugroziti dijete, a odlazak u takav svijet bez cjepiva je veliki rizik – objašnjava dr. Richter dodajući kako, upravo zahvaljujući trendu necijepljenja, u posljednje vrijeme susreće slučajeve kakve nije vidio 50 godina.
- Ospice su mnogi studenti vidjeli samo na fotografijama jer ih zbog procijepljenosti gotovo i nije bilo. Sad smo u situaciji da su se vratile. S druge strane, ti isti roditelji koji se protive cijepljenju bez razmišljanja će uzeti neki lijek, preparat, pa čak i vitaminski dodatak bez konzultacija s liječnikom. Svaki lijek ima nuspojave, većinom slične, od glavobolja do otkazivanja bubrega. Razlika je u učestalosti pojave nuspojava, no to ih ne brine – ogorčen je dr. Richter. Kazao je i da su rizici cjepiva koje ističu antivakcinalisti zapravo predrasude i većina takvih ljudi uopće ne želi čuti znanstveno dokazane činjenice.
- Zanimljiva su i pitanja o uvozu cjepiva. Kad se kupuju automobili iz istih europskih gradova iz kojih dolaze cjepiva, hvale ih i ističu njihovu kvalitetu. No cjepiva im ne valjaju. Naš Imunološki je prije 40 godina bio zaista sam vrh, no danas je situacija drukčija. Rekao bih da je općenito ova histerija oko cijepljenja psihosociološki problem kojim bi se trebale baviti druge struke, a poručio bih im da puste doktore da rade svoj posao – zaključuje dr. Richter.
Pitanje cijepljenja važno za cijelu zajednicu
I stručne službe ističu da je pitanje cijepljenja važno i za cijelu zajednicu. Ali, ne i svi liječnici.
- U pogledu rizika za širu zajednicu trebalo bi imati potvrde da su zbog necijepljenih povećani smrtnost i ostale posljedice bolesti. Za sada imamo daleko više potvrda o posljedicama cijepljenja kod djece koja su prethodno bila zdrava. Korist za zajednicu nije ničim realno dokazana, osim iskustvenih vjerovanja da je to dobro – kazala je Sunara. S tim se navodima ne slaže prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
- Svi takvi navodi su gruba manipulacija. Ako zdravo dijete oboli od preventabilne bolesti, može je prenijeti na drugu zdravu osobu koja nije cijepljena jer to nije dopuštalo zdravstveno stanje ili se iz drugog razloga nije cijepila i to vodi do epidemije. Neke od tih bolesti su smrtonosne - dodao je.
'Uskraćivanjem cijepljenja uskraćuju se djetetova prava'
U Ministarstvu zdravstva kažu da pitanja cijepljenja spadaju u pravo djeteta na skrb o životu i zdravlju, pa se njihovim uskraćivanjem djetetu zapravo uskraćuju prava.
- Ovo je pogrešna teza. Naime, pravo na zdravlje jest izraz koji se koristi, ali takvo pravo ne postoji. Pod njim se ne podrazumijeva da netko ima pravo biti zdrav nego da ima pravo (pod jednakim uvjetime za sve) na dostupnost zdravstvenoj (sigurnoj i kvalitetnoj) zaštiti kao i zaštiti od narušavanja zdravlja jedne jedinke od strane druge jedinke društva. Dostupnost se odnosi na zdravstvene usluge i pravne zaštite, dakle na pravnu regulativu. Pravna regulativa podrazumijeva da se ne može bez počinjene štete ograničavati slobode građana. Namjera počinjenja štete se mora dokazati kako bi se pravno sankcionirala. Kako razlog odbijanja predložene i preporučljive zdravstvene mjere jedinke ne obrazlažu namjerom oštećivanja zdravlja drugih, već isključivo uvjerenjem da preporučena mjera za njih u danom trenutku predstavlja veći rizik od moguće osobne koristi, tako je nemoguće pravno obraniti čin ograničavanja slobode odlučivanja po pitanju pristanka ili odbijanja preporučene zdravstvene usluge. Kad bi preporučena mjera cijepljenja bila u cijelosti bez rizika, ne bi je nitko niti imao razloga odbijati – kazala je dr. Sunara.
Roditelje uputiti na razgovor epidemiologu
Ipak, u ministarstvu navode kako liječnik roditelja koji odbije cijepiti dijete treba uputiti na razgovor epidemiologu, a ako on ustraje u svojoj odluci, tad je na liječniku da obavijesti sanitarnog inspektora.
- On će na osnovi prikupljenih dokaza i eventualno obavljenog nadzora izdati Obavezni prekršajni nalog te kazniti za prekršaj roditelja ili staratelja ako ne izvrši obvezu imunizacije protiv bolesti utvrđene Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi, novčanom kaznom u iznosu 2000 kn. Ako je ne plati ili ako ne uloži prigovor, nju razmatra Prekršajni sud po žurnom postupku, a sanitarni inspektor ujedno će o svemu obavijestiti i nadležni centar za socijalnu skrb i Ured pravobraniteljice za djecu – odgovorili su iz Ministarstva zdravstva.
Djeca koja nemaju urednu knjižicu cijepljenja imaju problema pri upisu u školu ili vrtić, a i pojedine pedijatrijske ordinacije odbijaju primiti male pacijente.
Da je cijepljenje potpuno bez rizika nitko ga ne bi odbijao
Dr. Đula Rušinović Sunara, glasnogovornica i predsjednica Stručnog vijeća Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, smatra da nema uporišta u obvezi cijepljenja.
- U pogledu rizika za širu zajednicu trebalo bi imati potvrde da su zbog necijepljenih povećani smrtnost i ostale posljedice bolesti. Za sada imamo daleko više potvrda o posljedicama cijepljenja kod djece koja su prethodno bila zdrava. Korist za zajednicu nije ničim realno dokazana, osim iskustvenih vjerovanja da je to dobro - kazala je Sunara dodajući da bi trebalo uzeti kao primjer susjedne europske zemlje u kojima nema obveze.
Cijepljenje treba biti izbor, ali je li naše društvo spremno za to?
Prof. dr. sc. Goran Tešović kaže da svake godine imaju desetak bolesnih, a umre jedno dijete od posljedica hripavca, protiv kojeg su se mogli cijepiti.
Ističe da on nije zakonodavac, ali bi dopustio mogućnost izbora.
- Ja sam za to da se pokušamo dogovoriti, jer i mnoge nama susjedne zemlje pokazale su primjerom da je bolja procijepljenost ondje gdje cjepivo nije zakonska obveza. Međutim, pitanje je koliko je naše društvo zrelo za odgovornost koju takva odluka nosi – kaže te dodaje da u Italiji i Austriji cijepljenje nije obveza, a isti je cijepni obuhvat djece kao u zemljama poput naše.
'Ako roditelj dolazi da djetetu izliječim upalu, zašto mi ne vjeruje kad je cjepivo u pitanju?'
Nisam rekla da neću liječiti bolesno dijete, to niti jedan liječnik neće učiniti. Međutim, ljubazno sam zamolila roditelje koji ne žele cijepiti djecu da potraže drugog pedijatra, kaže dr. Milana Smiljanić Gaberšnik iz Doma zdravlja u zagrebačkim Šestinama.
- Zagovornik sam cijepljenja i smatram da već u startu nije moguća suradnja s roditeljem koji to odbija te da se nećemo razumjeti ni u drugim stvarima. Ako roditelj vjeruje da mogu djetetu izliječiti upalu pluća, zašto mi ne vjeruje kad je u pitanju cjepivo? Taj trend su pokrenuli neinformirani i neuki ljudi i nepotrebno je da se oko toga natežemo – objasnila je.
Kaže kako svaki roditelj dobije kutijicu cjepiva na kojoj piše tko ga je proizveo i s kojim sastojcima, a i ona roditeljima prepriča sve informacije.
Vjeruju forumima, a ne pedijatrima
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2015. proveo je istraživanje na uzorku od 833 roditelja i budućih roditelja. Barem nekim od trenutačno obaveznih ili preporučenih cjepiva 57,9 posto njih ne bi cijepilo djecu. Većina roditelja ima vrlo loše znanje o cijepljenju i više vjeruje internetskim forumima nego pedijatrima. Samo 47 posto odgovorilo je da su cjepiva učinkovita.
KALENDAR CIJEPLJENJA 2016
Novorođenčad: BCG vakcinacija + hepatitis B
a) Ako su rođena u rodilištima, cijepit će se BCG cjepivom.
b) Ako nisu rođena u rodilištu, cijepit će se BCG cjepivom do navršena dva mjeseca starosti.
c) Sva djeca koja nisu cijepljena u rodilištu, odnosno do dva mjeseca starosti, moraju se cijepiti BCG cjepivom do navršene prve godine života.
Novorođenčad HBsAg-pozitivnih majki (sve trudnice se obvezno testiraju): hepatitis B imunizacija uz primjenu imunoglobulina, u rodilištu odmah po rođenju (NN 103/13), prema postekspozicijskoj shemi.
S navršena dva mjeseca života:
Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B
Nakon 2 mjeseca (8 tjedana):
Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B
Nakon 2 mjeseca (8 tjedana):
Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B
2. godina života:
a) nakon navršenih 12 mjeseci života OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU)
b) kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib ili kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B (6-12 mjeseci nakon treće doze DTaP-IPV-Hib-hep B)
6. godina života:
DI-TE-PER acelularno (DtaP) ili dTap
I. razred osnovne škole:
OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) (ili prilikom upisa) + POLIO (IPV)
VI. razred osnovne škole:
HEPATITIS B (2 puta s razmakom od mjesec dana i treći put pet mjeseci nakon druge doze)
VIII. razred osnovne škole:
DI-TE pro adultis (Td) ili dTap + POLIO (IPV)
Završni razred srednje škole:
Provjera cijepnog statusa i nadoknada propuštenih cijepljenja prema potrebi.
24 godine starosti:
Provjera cjepnog statusa i nadoknada propuštenih cijepljenja prema potrebi.
Nakon navršenih 60 godina života:
ANA-TE
Legenda:
BCG: Cijepljenje protiv tuberkuloze
Hib: Haemophilus influenzae tipa B
DI-TE-PER: Difterija, tetanus, pertusis (acelularni)
IPV: inaktivirano cjepivo protiv dječje paralize
DTaP-IPV-Hib: Kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acelularno), H. influenzae tipa B i dječje paralize (inaktivirano). Tzv. „5u1“
MO-PA-RU: Ospice, parotitis i rubeola
DI-TE pro adultis: Difterija, tetanus, formulacija za starije od 6 godina
HBsAg: Površinski antigen hepatitis B virusa
ANA-TE: Cjepivo protiv tetanusa