Vijeće za nacionalnu sigurnost u ponedjeljak je dotaknulo ne samo pitanje obaveznog cijepljenja građana protiv bolesti Covid-19, kad cjepivo jednom bude registrirano za široku primjenu, nego i potencijalne mjere kojima će građane na to “motivirati”.

Svima je jasno da će otpora cjepivu biti, i to ne malog. Spomenute su prve ideje koje treba razmotriti. Između ostalog, na repertoaru su bila neka nimalo bezazlena rješenja za one koji budu odbijali cjepivo. Postoji, primjerice, mogućnost udaljavanja s radnog mjesta zaposlenih u javnim i državnim službama koji odbijaju cjepivo, pri čemu bi zadržali posao, ali na njega ne bi smjeli dolaziti, i primali bi tek 30 posto plaće. Za prvu ruku cjepiva će vjerojatno biti dovoljno samo za cijepljenje starijih građana i onih koji rade u rizičnim službama, no da bi se postigla dovoljna procijepljenost, injekciju bi trebalo dobiti barem 70 posto stanovništva.

Hrvatska ima oko tri milijuna punoljetnih građana, i bude li cjepivo do daljnjega zaobišlo djecu, maloljetne općenito, trebat će cijepiti više od dva milijuna ljudi. U koliko doza, ovisi o cjepivu - za neka je dovoljna jedna, za većinu ipak dvije doze u razmaku od oko mjesec dana. Ne cijepi li se najmanje 70 posto ljudi, cjepivo nije učinkovito jer zaštićeni neće biti ljudi čije je zdravstveno stanje takvo da sami cjepivo ne smiju primiti.

Na raspolaganju su još neke opcije kako građane privoljeti na cijepljenje, ne nepoznate u povijesti. One koji se ne žele cijepiti ograničiti se može i zabranom upisa na fakultete, kao što već odavno necijepljena djeca ne bi smjela biti primljena u vrtić, odnosno školu. Na raspolaganju su i druga ograničenja, koja mogu biti uvedena i na lokalnim nivoima, ali i od samih poslodavaca. Hoće li, i kakve odluke na kraju završiti na stolu, pokazat će vrijeme, no da bi vrijedile, morat će se filigranski riješiti sve ustavno-pravne dileme, pitanja sloboda i diskriminacije necijepljenih. Upravo zato, može se neslužbeno čuti, obavezno bi cijepljenje moglo postati pitanje državne sigurnosti, pa puno mjesta za pozivanja na neka druga prava u tom slučaju ne bi moglo biti. Da je Vijeće za nacionalnu sigurnost otvorilo pitanje obaveznog cijepljenja, otkrio je u utorak predsjednik Zoran Milanović.

- Ne znam koja je pozicija Vlade po pitanju cijepljenja. Država će kupiti novcem poreznih obveznika skoro tri milijuna cjepiva. Hoće li ono biti obavezno, kako, što, to je vrlo ozbiljna tema - rekao je, dodajući da je otvorio temu kako bi onaj tko odlučuje bio svjestan izazova.

- Nema švercanja ako si odgovoran građanin - dodao je, i računa, kaže, na građansku svijest sunarodnjaka.

Siguran je, međutim, da dio ljudi ne bi to prihvatio dobro, “što ne znači da Vlada treba uvijek pred takvim stvarima pokleknuti, ako se ocijeni da je nešto što se želi zaštititi najviše na skali vrijednosti”.

- Možda nas neće puštati izvan države ako se ne cijepimo, možda će mnogi poslodavci reći zaposlenicima da ne mogu na posao ako se ne cijepe. Znam nekoliko njih koji će postaviti takav kriterij. Hoće li u školama učitelji morati biti cijepljeni? Kad će se cijepiti djeca - otvorio je Milanović i javno neka od pitanja.

Šef Nacionalnog stožera Davor Božinović poručuje kako će se pobrinuti da se procijepljenost od 70 posto i dogodi. Bivši predsjednik i pravnik Ivo Josipović smatra da je zbog toga moguća dopuna zakona, a ne može zamisliti da bi se u demokratskom društvu nekog silom tjeralo da se cijepi nego smatra da se ta “prisila” može postići uvjetovanjem nekih prava, recimo da bez potvrde o cijepljenju nije moguće zaposlenje u javnoj službi ili slično.

*Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 27. studenog