Reguliranje ove teme neovlaštenog odavanja sadržaja dokaznih i istražnih radnji postoji u dosta država i EU i Vijeća Europe i šire. Mi smo radili komparaciju temeljem analize Europskog suda za ljudska prava, koji je analizirao 30-ak država i u njih 23 se sankcionira sve koje odaju informaciju pa i novinare, a u sedam sankcioniraju samo u sudionike u postupku i mi smo se odlučili za taj manje restriktivno uređenje, koje sankcionira samo sudionike kaznenog postupka, istaknuo je ministar pravosuđa Ivan Malenica govoreći o izmjenama Kaznenog zakona i tumačenjima da će se kažnjavati i novinare koji objave informacije o istragama.
Ministar naglašava da je jasno navedeno tko su sudionici kaznenog postupka.
- To su državni odvjetnici, suci, branitelji, okrivljenici, vještaci, svjedoci, tumači. Novinari nisu ti koji će biti sankcionirani zbog neovlaštenog odavanja sadržaja dokaznih i istražnih radnji. Dakle, jasno se navodi u zakonskoj normi na koga se ovo odnosi. Novinari nisu sudionici kaznenog postupka i ne može se kazniti temeljem ovog kaznenog djela - naglasio je.
Na pitanje može li novinar biti priveden kako bi se na njega izvršio pritisak da oda izvor informacija, Malenica kaže kako je to dio postupanja policije, ali da nema razloga za privođenje. Ali na obavijesni razgovor, iako to nije rekao, ali tako se da protumačiti, može biti pozvan.
- Ne bih sad ulazio u hipotetska pitanja - rekao je.
Odbacio je tvrdnje o povezanosti tajminga donošenja ovih izmjena s curenjem transkripata u kojima se spominju AP i najbliži suradnici premijera Andreja Plenkovića.
- Nismo mi jedinstveni po ovom pitanju u svijetu, procijenili smo da postoji jako veliki problem u službenom komuniciranju tema iz područja kaznenog postupka i to je ono što mi čitavo ovo vrijeme zadnjih nekoliko godina upozoravamo kroz izvješće glavne državne odvjetnice i tražimo da DORH jasnije i na vrijeme komunicira određene stvari iz kaznenog postupka, da pojašnjavaju, da javnost zna, da vi znate što se događa u konkretnom kaznenom postupku, naravno, sukladno ovlastima koje imaju i podacima koje mogu iznijeti - kazao je ministar.
No, na molbu da plastično objasni što mediji smiju objaviti, primjerice ako je uhićen ministar, smiju li objaviti da neslužbeno doznaju koji, Malenica kaže da tu DORH može izaći pred medije i reći o čemu se radi. Ali, istaknuli su novinari, pravosudna tijela objave samo inicijale.
- Kažem, tražimo od DORH-a i USKOK-a da u takvim situacijama komuniciraju i upravo će ovom odredbom morati komunicirati neke stvari da javnost dobije informaciju što se događa - kaže Malenica.
Ali oni ne smiju objaviti protiv koga se provodi istraga, ukazali su novinari, što je i ministar potvrdio. Pa kako onda izvještavati, pitanje je koje je ostalo visjeti u zraku nerazriješeno.
- Izvidi su tajni, a istraga je nejavna i nije to bez razloga. Tijela koja sudjeluju, bilo sud ili državno odvjetništvo, trebaju komunicirati određene stvari - ponavljao je.
Ne zna, kaže, zašto se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a.
- To je više stvar za DORH. Čitavo vrijeme proklamiramo neovisnost državnog odvjetništva, to je pitanje za njih, mi smo povećali i plaće ravnatelju USKOK-a i ulažemo u materijalne uvjete. USKOK funkcionira čitavo vrijeme, imamo osobu koja ga vodi zadnjih nekoliko mjeseci - istaknuo je ministar dodavši kako ne vidi tu suodgovornost Vlade.
- To je sve stvar ambicija i angažmana ljudi koji tamo rade. Razgovarat ćemo s glavnom državnom odvjetnicom da vidimo koji su njezini prijedlozi i rješenja - rekao je.
Na opasku kako se stječe dojam da je prilično nezadovoljan radom Zlate Hrvoj Šipek, šefice DORH-a, Malenica kaže da nije tako.
- DORH radi svoj posao, mi ispunjavamo ono što oni od nas traže - zaključio je.