Brojni prosvjedi u Njemačkoj protiv krajnje desnog ekstremizma i stranke Alternativa za Njemačku (AfD) tijekom proteklih nekoliko tjedana mogli bi prerasti u prosvjedni pokret, rekao je njemački stručnjak.
Ključni faktor u određivanju toga je hoće li sudionici formirati saveze i složiti se oko zajedničkih ciljeva i strategija, rekao je za dpa istraživač prosvjeda Tareq Sydiq.
U Njemačkoj se tjednima održavaju skupovi protiv krajnje desnice nakon otkrića da su se ekstremisti sastali kako bi razgovarali o konceptu "remigracije", odnosno deportaciji velikog broja ljudi stranog podrijetla, čak i pod prisilom.
Među sudionicima sastanka bili su i neki zastupnici iz AfD-a, kao i oporbenih demokršćana i desničarske skupine Werteunion.
Sydiq je rekao da je iznenađen velikim prosvjedima širom zemlje samo nekoliko dana nakon otkrića.
Impresivna je i činjenica da su ljudi u ruralnim područjima također izašli na ulice, a ne samo u većim gradovima, rekao je Sydiq, istraživač u Centru za istraživanje sukoba na Sveučilištu Philipps u Marburgu koji se specijalizirao za društvene pokrete.
Prosvjedi bi se mogli oblikovati po uzoru na prosvjede iz 1990-ih koji su privukli mnoge da podrže izbjeglice, pa su imali dugoročni učinak.
Nadalje, trenutni prosvjedi mogli bi potaknuti ljude na bavljenje politikom i promicati demokraciju, rekao je.
U subotu je najmanje 200.000 ljudi izašlo na ulice kako bi se okupilo protiv krajnje desnice u Berlinu, Freiburgu i drugim gradovima.
Dok sadašnji prosvjedi još nemaju jasan cilj, prosvjednici već mogu tvrditi da su uspjeli: svojim znakom protiv desnice stvorili su "određenu narativnu promjenu" u kojoj se ljudi sada ne fokusiraju na sadržaj, već "na desničarski ekstremizam u AfD-u", rekao je Sydiq.