Istina je, strahujem da bi na jesen mogao krenuti novi, opasniji i pogubniji val epidemije korona virusa nego što je bio ovaj, rekao je hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.
Objasnio je da bi do takvog scenarija moglo doći ukoliko se pokažemo nemarnima i ako izostane ponašanje koje je prikladno kod pojave novih virusa. A zašto misli da bi drugi val bio opakiji?
- Sjetimo se samo španjolske gripe. U drugom je valu bila puno pogubnija i odnijela je puno više života nego u prvom. Ali nije samo to. Imat ćemo i običnu gripu tada te ako se u isto vrijeme pojave i gripa i korona virus, ne piše nam se dobro – objasnio je Đikić.
Po njemu, jedan od mogućih scenarija je i da se virus do studenog ili prosinca zadrži u zemljama poput Afrike i Indije, a ada ljudi koji turistički posjete te zemlje kasnije prošire zarazu.
Ništa još nije gotovo
- Upozoravam, nije još ništa gotovo i moramo biti oprezni. Najgore je to kad se virus širi, a ne prate ga odgovarajuće mjere – rekao je Đikić. Znanstvenik smatra da je ključno nabaviti dobre i brze testove te što više testirati.
- To mora biti na prvom mjestu. Testirati i testirati! Moramo to činiti tamo gdje već jesmo, ali i na mjestima gdje prije nikada nismo testirali. Ali ne bilo kojim testovima, već moramo nabaviti kvalitetne. Na tržištu ima puno testova koji nisu dovoljno precizni i njih treba izbjegavati – rekao je znanstvenik.
Komentirao je i pozdravio serološka testiranja koja će ovih dana započeti u Hrvatskoj, a koji bi trebali pokazati je li netko od testiranih u hodu prebolio korona virus. Serološki testovi pokazuju količinu antitijela kod zaraženih ljudi i njima je moguće vidjeti kolika je bila izloženost zarazi. Kao što je poznato, kad nas korona virus napadne tada imunološki sustav započinje proizvoditi protutijela koja se mogu pronaći u krvnoj slici, šesti ili sedmi dan od početka bolesti.
Međutim, među stručnjacima ima i onih koji misle da bi takvi testovi mogli donijeti više štete nego koristi budući da nisu posve precizni. Đikić smatra kako se do točnih podataka testiranja može doći unatoč tome što neki test nije sto posto precizna.
- Ono što je potrebno učiniti u takvim slučajevima je ponoviti testiranje. Uvijek ćemo imati određen postotak populacije kod kojih nema sumnje da su zaraženi, ali kod sumnjivih rezultata potrebno je ponoviti testiranje i to nekom drugom vrstom testa – poručio je znanstvenik i dodao da dok god je virus među nama, ne možemo se vratiti starim navikama i starom stilu života.
- Ljudi moraju biti svjesni da je zaraženih puno više nego se misli. Ako ćemo o brojkama, statistike govore da je u svijetu zaraženo oko 2,5 milijuna ljudi. Međutim, svi podaci govore kako je stvaran broj zaraženih 10 ili 20 puta veći. To je onda broj od 25 milijuna ljudi i to je ogroman broj, a mi popuštamo mjere. Nije da ne bi trebali, samo želim reći da to treba izvesti vrlo pametno i svi bi trebali pripaziti na svoje ponašanje – upozorio je znanstvenik. Po njemu, treba uvesti i neke ozbiljne mjere nakon što se opet počnemo otvarati.
- Treba osigurati mjere koje će djeci u školi omogućiti siguran boravak. Profesori i učitelji bi se svako jutro kad dođu u školu trebali testirati brzim testovima i pustiti među učenike samo ako su zdravi. Ljudi koji rade u velikim firmama također bi trebali prolaziti istu proceduru. Onaj tko nije zdrav, ne može na posao. Svaka Vlada kod popuštanja mjera treba promisliti o ovome i osigurati takve uvjete – govori Đikić. Takav oprez moramo imati sve do lansiranja cjepiva na tržište. A znanstvenik ima i neke informacije kada će to biti.
- Ništa do početka sljedeće godine ili čak sredine sljedeće godine. Svi su otpočetka, otkako se virus u veljači pojavio, govorili su da će za pronalazak cjepiva trebati 12 do 18 mjeseci i to je bila istina. Trenutno postoji 60 cjepiva protiv korona virusa, a u narednom ga razdoblju treba testirati. Oni su napravljeni različitim metodama i po različitim licencama. Ljudi se ne moraju bojati nuspojava. Onima koji rade na cjepivu prvi je i glavni zadatak provjeriti ima li cjepivo ozbiljnijih nuspojava, a tek onda će gledati koliko je djelotvoran protiv virusa. Dakle, na prvom je mjestu provjera ništetnosti, a onda djelotvornost – objasnio je Đikić.