Hrvatski šef diplomacije izrazio je u petak zabrinutost eskalacijom nasilja u Bjelorusiji nakon nedavnih predsjedničkih izbora te najavio da će ministri vanjskih poslova EU-a razmotriti uvođenje mjera protiv onih u toj zemlji koji krše ljudska prava.

- Duboko smo zabrinuti eskalacijom nasilja nakon predsjedničkih izbora  koji su se održali 9. kolovoza. Nama je neprihvatljiva  upotreba sile prema mirnim prosvjednicima kao  i arbitrarna pritvaranja. Gledali smo scene, na mirne prosvjednike se ne može ići pendrekom - kazao je Gordan Grlić Radman u Baškoj Vodi, uoči video-konferencije ministara vanjskih poslova zemalja članica  EU-a.

- Moguće je da će se razmatrati i uvođenje mjera protiv onih koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava i  temeljnih sloboda i  ako se dogovorimo o takvom pristupu onda je ključno  osigurati  da ne bude negativnih posljedica za obične građane - izjavio je ministar.

Reuters je ranije javio da se najmanje devet europskih država zalaže za nove sankcije Bjelorusiji zbog spornih izbora i zbog nasilnog gušenja prosvjeda.

Poljska, Češka, Estonija, Latvija, Litva i Danska pozvale su u pismu na "restriktivne mjere" protiv odgovornih za službene rezultate izbora na kojima je predsjednik Aleksanar Lukašenko dobio 80 posto glasova, kao i protiv onih koji su odgovorni za premlaćivanje prosvjednika.

- Moramo naći pažljivu ravnotežu između pritiska i angažmana s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom. Vjerujemo da bi EU mogao biti posrednik što je prije moguće - kaže se u tom pismu kojeg prenosi Reuters.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je kako nije vjerojatno da će danas na video konferenciji biti donesena odluka o sankcijama.

Radman je kazao da će se razgovarati  i o dugoročnom pristupu budući da je  Bjelorusija u razdoblju od posljednje četiri godine   napravila određene pozitivne korake.

- Sad je naš  primarni cilj osigurati poštivanje vrijednosti, temeljnih  sloboda, demokracije, vladavine  ljudskih prava u Bjelorusiji. Na to ćemo usmjeriti naše  napore,  ali dakako i na pomoć u borbi s pandemijom Covida-19 i na oporavak od njenih posljedica, osobito  na gospodarskom planu - kazao je Grlić Radman.

Na upit kako uspostaviti kontakt s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom kojeg Europa naziva diktatorom, Grlić Radman je rekao:

- To je važno za EU, jer ako EU želi sa svojim vrijednostima biti utjecajna onda želi to proširiti u obvezi i na svoje susjedstvo. Isto tako  ne treba zaboraviti činjenicu da je Bjelorusija jedna  od zemlja istočnog partnerstva.

Najavio je da će se na video konferenciji  razgovarati i  o situaciji u istočnom Sredozemlju  i napetostima između Turske i Grčke.

- Očekujem  razgovore  o tome kako pomoći u smirivanju aktualne  situacije u Sredozemlju koja  ima i šire regionalne implikacije. Turska je  NATO-saveznica, partner Europske unije  te država kandidatkinja za članstvo u EU - to ne treba smetnuti s  uma.  No smatramo da  je važan upravo zbog toga dijalog  i  angažman s  Turskom o svim ovim pitanjima  kako bismo osigurali njezin konstruktivan pristup i pronalazak  kvalitetnog rješenja .Za nas je i dalje važno osigurati  poštivanje dogovora o migracijama iz 2016. - kazao je Grlić Radman.

Najavio je kako je predviđen i osvrt na situaciju o Libanonu.

- Svi smo bilo šokirani serijom eksplozija koje su se dogodile  i njenim  posljedicama. Tristo tisuća ljudi je postalo beskućnicima i ključno je fokusirati se na humanitarne napore i pomoć najugroženijima - kazao je.

Dodao je kako će dugoročno  EU raditi na  tome da se osigura provedba strukturnih reformi u Libanonu koji je važan za stabilnost  Bliskog istoka.