Pokaznom vježbom prisilnog prizemljenja 'neidentificirane letjelice', koju su izveli borbeni zrakoplovi zračnih snaga Italije i Grčke, u suradnji sa zrakoplovstvom Vojske Crne Gore, u utorak je NATO počeo redovito patroliranje i čuvanje crnogorskog zračnog prostora.

Ulogu 'nepoznate' letjelice koja je bila presretnuta imao je zrakoplov vlade Crne Gore, a u njemu su bili crnogorski ministar obrane Predrag Bošković i predstavnik NATO-a, brigadni general Roberto Di Marco. Svečanost je održana u zračnoj luci u Podgorici, upravo na dan prve obljetnice članstva Crne Gore u NATO-u.

Nakon pokazne vježbe ministar Bošković je kazao da su od danas nebo i more Crne Gore zaštićeni.

“Okrenuli smo se budućnosti i Crnu Goru doveli do razine koja predstavlja novu kvalitetu života, novi sigurnosni aspekt”, kazao je Bošković, koji je posebno zahvalio Italiji i Grčkoj što su prihvatile da budu dio zaštitnog korpusa neba iznad Crne Gore, te najavio skoru modernizaciju domaćih oružanih snaga, najprije pješaštva, a onda i mornarice.

Brigadni general Di Marco kazao je da NATO misija znači zaštitu zračnog prostora 24 sata dnevno. To je, kako je naveo, primjer kolektivne obrane koja je u srcu NATO-ova osnivačkog ugovora.

“Načelo NATO 'air policing' primjenjuje se na sve nove saveznice nakon učlanjenja”, kazao je general Di Marco.  “Svi za jednog jedan za sve, Crna Gora danas kao i 28 saveznika prije iskusit će što to znači”, poručio je general.

Naveo je i da NATO cijeni doprinos Crne Gore euroatlantskoj sigurnosti, kako i sudjelovanju u misijama u Afganistanu. “Crna Gora pomaže, obučava i savjetuje afganistanske snage”, poručio je general Di Marco.

On je kazao da je pristupanje Crne Gore NATO-u, kao 29. članice, primjer NATO-ovih otvorenih vrata i politike koja vodi očuvanju sigurnosti.

Iz crnogorskog Ministarstva obrane ističu da je misija zaštite zračnog prostora (air policing) jedan od najznačajnijih oblika direktne koristi članstva Crne Gore u NATO-u.

Pojašnjavaju da suradnja saveznika u zaštiti zračnog prostora članica Saveza bez vlastitih kapaciteta za zaštitu, koja je počela 1961. godine, uključuje zaštitu neba iznad Islanda i Luksemburga, od 2004. godine Estonije, Latvije i Litve – u čemu su do sada sudjelovale snage 14 država saveznica, i Slovenije, čiji zračni prostor štite letjelice Italije i Mađarske.

U priopćenju Ministarstva obrane navodi se da od 2009. lovci Italije i Grčke štite zračni prostor Albanije, a od danas će štititi i nebo iz Crne Gore, te da od 2015. godine Belgija, Nizozemska i Luksemburg zajednički štite svoje zračne prostore.

Foto: Ilustracija