KB Dubrava proširuje kapacitete i gradi novu zgradu od 30 tisuća četvornih metara s podzemnom garažom, a plan je da natječaj za idejni projekt bude raspisan početkom iduće godine, doznaje se od ravnatelja Ivice Lukšića koji otkriva da bi nova zgrada trebala biti gotova 2029. Objekt će se graditi uz jugoistočnu stranu bolnice, a sadržavat će Objedinjeni hitni bolnički prijem, Kliniku za traumatologiju i ortopediju, Odjel za onkologiju i radioterapiju, zavode za jednodnevnu kirurgiju te za znanstveno-istraživačku djelatnost i translacijsku medicinu.
Vlada je za KB Dubravu osigurala 152 milijuna eura u proračunu za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, a ta će se sredstva većinom iskoristiti za obnovu postojeće zgrade koja je u prilično lošem stanju.
"Dugogodišnjim neadekvatnim održavanjem, postojeći kompleks zgrada i infrastrukture dodatno je istrošen u pandemiji, kada je to bila Nacionalna covid bolnica kroz koju je prošlo više od 9500 teških bolesnika", ispričao je u razgovoru za Hinu ravnatelj Lukšić.
Proračunska sredstva već su dijelom upotrijebljena za energetsku obnovu, u planu je izmjena ventilacije i nabava novih dizala. Što se tiče nove zgrade koja će biti priključena na postojeći kompleks, Ministarstvo zdravstva u komunikaciji je s Europskom investicijskom bankom. Gradit će se i podzemna garaža jer kroz bolnicu prođe oko 500.000 pacijenata godišnje, a parkiralište je projektirano i za dvostruko manje zaposlenika od sadašnjih 2500 djelatnika.
Kapacitet buduće podzemne garaže trebao bi biti dvostruko veći od sadašnjeg bolničkog parkirališta. Plan je da se natječaj za idejni projekt raspiše početkom iduće godine, te da za četiri godine zgrada i garaža budu gotovi.
U perspektivi KB Dubrava trebala bi postati KBC
"Daljnji razvoj specijalnosti više nije moguć bez proširenja kapaciteta. Bolnica je izgrađena 1988. kao vojna bolnica, predviđena za oko 80.000 vojnih osiguranika. Danas je to klinička ustanova kojoj gravitira više od 300.000 ljudi", kaže ravnatelj te ističe da trenutačno mnoge djelatnosti u toj bolnici rade u vrlo skučenim kapacitetima.
U perspektivi KB Dubrava trebala bi prerasti u KBC, nakon što su ove godine uspostavljene tri nove klinike - za ortopediju i traumatologiju, za bolesti srca i krvnih žila te za neurologiju.
KB Dubrava i njezin helidrom od nedavno su uključeni i u pružanje usluge Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS). K tome bolnici gravitiraju stotine tisuća pacijenata, a više od pola hospitaliziranih nije iz Zagreba, već dolaze iz drugih dijelova Hrvatske.
Duge liste čekanja za ortopedske zahvate
Najakutnije je pronaći novi prostor za hitni prijem koji dnevno ima po 200 pacijenata, a smješten je u podrumu, bez dnevnog svjetla i dobre ventilacije. Smanjile bi se i duge liste čekanja za ortopedske elektivne zahvate za što su potrebne nove operacijske dvorane.
U novu zgradu bit će smješten i odjel za onkologiju proširen na radioterapiju, za što bolnica nabavlja dva linearna akceleratora. Godišnje operiraju oko tri i pol tisuće onkoloških bolesnika, koji ubuduće neće morati odlaziti u druge bolnice na postoperativna zračenja.
"Onkološki odjel imamo dvije godine. Prije toga naši operirani pacijenti često su dobivali neadekvatnu skrb u drugim bolnicama. Sada kroz dnevnu bolnicu imaju mogućnost nastavka terapije", kaže ravnatelj.
Nemaju problema s kadrovima
Upitan za kadrove, kaže da s tim nemaju većih problema te da za neke klinike i zavode imaju listu čekanja liječnika koji bi htjeli doći raditi u KB Dubravu.
I to nakon egzodusa osoblja u vrijeme covida, kada su iz te bolnice u dvije godine otišla 102 specijalista i preko 270 sestara.
KB Dubrava danas je izvrsna po svom transplantacijskom programu, jedina su bolnica u Zagrebu koja ima klinike za plastičnu i maksilofacijalnu kirurgiju. Snažan razvoj zadnjih godina bilježi neurokirurgija i spinalna kirurgija, te jedini u zemlji koriste metode duboke mozgovne stimulacije za liječenje niza neuroloških bolesti.
U planu im je i proširenje ginekološke djelatnosti s razine poliklinike na bolnički odjel.
"Fokusirani smo na to da pružimo najkvalitetnije liječ̣enje i najbolju skrb, a osoblju osiguramo kvalitetne radne uvjete. To nam je primarni cilj", poručuje ravnatelj, zahvalan što je Vlada pokazala da nije zaboravila KB Dubravu koja je dala velik doprinos u borbi s pandemijom.