Mostov saborski zastupnik Miro Bulj pozvao je u srijedu sve nadležne, od premijera i ministara do saborskih zastupnika, da zaštite hrvatske građane koji su podizali kredite u austrijskim RBA zadrugama i štedionicama, a danas su, upozorio je, zbog takvih kamatara dovedeni u blokade.

-Te štedno-kreditne zadruge, bez dozvola i uz pomoć pravosudnih institucija, provodile su ovrhu nad imovinom hrvatskih građana, izbacivali ih na cestu, ovršile im račune i to sve nezakonito i na protuustavan način - rekao je Bulj u Saboru, nakon stanke koju je zatražio u ime Kluba zastupnika Mosta.

Jučer ga je, kaže, zvala osoba koja je podigla 20 tisuća eura, nakon 12 godina dužna je još 38 tisuća, a do sada je vratila 50 tisuća eura.

- Naši sugrađani neće se moći odblokirati ako se u to ne uključi sustav. Ako smo nemoćni treba pozvati vladu, a ako su dosadašnje vlade bile nemoćne, treba pozvati premijera Oreškovića, potpredsjednike vlade Karamarka i Petrova, predsjednicu Republike i DORH i da se istraži dokumentacija i pokrene kolektivna tužba - rekao je Bulj.

Izrazio je uvjerenje da Sabor kao institucija može zaštiti Hrvatsku i četiri milijuna njezinih stanovnika od lihvara i kamatara.

Nakon stanke sjednica je nastavljena raspravom o izvješću guvernera HNB-a Borisa Vujčića za prvo polugodište prošle godine. Gospodarska aktivnost je blago rasla, a izvoz je snažno porastao, dok je tečaj kune prema euru bio stabilan. Upozorio je na veliku zaduženost u stranim valutama, pogotovo eurima. Otkrio je i što bi se dogodilo s javnim dugom da dođe do devalvacije kune.
  
- Tako bi na primjer inozemni dug Hrvatske, ako bi tečaj devalvirao 10 posto bez učinka na rast inflacije narastao sa 107 posto na 118 posto BDP-a - kazao je Vujčić.

Povjerenje u domaću valutu je odraz povjerenja u domaću ekonomiju, zbog duboke ukorijenjenosti eurizacije, realnije će biti da uvedemo euro nego da građani prebace svoje štednje u kune, misli guverner Vujčić.

HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić prozvao je Hrvatsku narodnu banku (HNB) da prednjači u uništavanju malih banaka koje bi, istaknuo je, trebalo čuvati jer su "dragulj hrvatskog gospodarstva". 

 - Umjesto da čuvamo male banke, jer su dragulj hrvatskog gospodarstva, kao što je i mali poduzetnik, sve činimo da uništimo malog poduzenika i malu banku, a u tome prednjači HNB i to s izjavama viceguverenera koji kaže da Hrvatskoj ne trebaju male banke"- izjavio je Marić.

 HNB je optužio da malim bankama šalje prinudne upravitelje, nakon čega je situacija još gora.

- Kad bi znali zašto ste na 12 sekundi deblokirali račun Credo banke i tko se sve naplatio u tih 12 sekundi, znali bi što je učinila HNB, kakav je grijeh u tom slučaju - rekao je Marić. 

'Svako negativno spominjanje HNB-a doživljava se kao element državnog udara'

Tvrdi da se svako spominjanje rada središnje banke u negativnom kontekstu doživljava kao da ima "elemente državnog udara".

- Možda oni koji progovore negativno trebaju očekivati uhićenja. Pa evo, samo čekam kad će mi se skinuti imunitet i remen da počnem skidati -  kaže Marić. 

Guverneru Borisu Vujčiću predbacio je da u podužem izlaganju ni riječi nije rekao o troškovima poslovanja HNB-a koji su, navodi, porasli s 296 na 309 milijuna u 2014, da nije spomenuo rast troškova za zaposlenike, da nema institucije gdje su troškovi zaposlenika 20 posto ukupnih troškova. 

 - Nije ni čudo, kad se najviše pažnje u HNB-u posvećuje natječaju za kuhare koji imaju sposobnosti spojiti okus hrane i pića - zaključio je Marić. 

'Sve je krasno, kao da smo na Titanicu'

Cijelo predavanje održano je s ciljem obrane postojećeg stanja i politike koja se na isti način provodi posljednjih 20 godina. Rad Hrvatske narodne banke se temelji na cilju koji je postavljen 1994. godine, kao da iza svakog ćoška vreba inflacija. Iz izlaganja smo mogli zapaziti da je sve dobro, sve je krasno, kao da smo na Titanicu - svira lijepa glazba, a brod tone - rekao je Ivan Lovrinović iz Mosta,  a prenosi Dnevnik.hr.

- Gospodarstvo je na koljenima, samo je financijski sektor stabilan. Nešto je trulo u državi Danskoj', rekao je Lovrinović, a potom se osvrnuo i na informacije u medijima koje govore da je rasprava o izvješću HNB-a u Saboru - puč, 'se to mora samo prihvatiti i o tome ne treba raspravljati - kazao je.

'HNB nije učinila sve da zaštiti građane'

Ispada da HNB ima vrlo ograničeno djelovanje i zavezane ruke. Trebali bi se baviti interesom građana i države, a manje sami sa sobom, kazala je Petrijevčanin Vuksanović te dodala da Hrvatska narodna banka nije učinila sve što je mogla da bi zaštitila interes građana, rekla je Irena Petrijevčanin Vuksanović.

- Na kreiranje makroekonomskog smjera ne možemo utjecati u Saboru, no možemo izglasati da ovo izvješće nije zadovoljavajuće jer HNB nije štitio građane - kazala je.

Pitala je guvernera Vujčića kako to da djelatnici HNB-a imaju 1% kamatu na kredite, a ona, kao običan građanin ima kamatu koja je mnogo viša.

- Slučaj je to još nekih institucija. Po ovome ispada da je HNB država u državi. Ne bi se čudila da zaposlenici HNB-a po isteku mandata dobiju posao u banci i to je valjda noramalno u Republici Hrvatskoj - istaknula je Petrijevčanin Vuksanović.

'Licemjerno je primati veliku plaću, a jednom doći u Sabor'

SDP-ov Gordan Maras kazao je kako se slaže sa izjavama zastupnice Petrijevčanin Vuksanović te, misleći na guvernera Vujčića, kazao ako je licemjerno primati toliko veliku plaću za svoj rad, a tek jednom godišnje doći u Sabor predstaviti izvješće.

Umjesto da se prepucavamo ajmo doći do nekog modela koji će biti neka vrsta garancije da za kvalitetne projekte poduzeća dobiju kredite, ona koja danas ne mogu dobiti kredit zbog lošeg poslovanja. Želimo pomoći hrvatskim poduzetnicima', kazao je HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker.

- Ovo o čemu smo danas raspravljali je pase priča i neće nas dovesti nikuda. Ne trebamo raspravljati o izvješćima i brojkama. Ako želimo promijeniti stvar, moramo promijeniti zakone. Kad bi raspravljali na takav način onda bi nam hrvatski građani zapljeskali. Ako ne promijenimo zakone, mi ne možemo pomoći poduzetnicima - dodao je Šuker.