Štrajk prosvjetara nastavlja se u utorak u Osječko-baranjskoj, Istarskoj te Šibensko-kninskoj županiji, izvijestili su u ponedjeljak iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama te Sindikata hrvatskih učitelja.
99,91 posto članova Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, istaknuo je Branimir Mihalinec, danas je u štrajku u srednjim školama u pet županija.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Znači svi, ostatak je na bolovanju. A ukupno od svih zaposlenika je oko 75 posto u štrajku, tu su i oni koji nisu članovi - istaknuo je.
Kako je istaknula Ana Tuškan iz Sindikata učitelja, u Zagrebačkoj županiji danas je štrajkalo 93,23 posto zaposlenika, Krapinsko-zagorskoj 84,5 posto, Koprivničko-križevačkoj 93,64 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj 68,83 posto te Virovitičko-podravskoj 81,67 posto.
POGLEDAJTE VIDEO:
- To u globalu znači da je u štrajku danas sudjelovalo 85,98 posto zaposlenika u osnovnim školama - istaknula je.
Predsjednica Sindikata učitelja, Sanja Šprem, na konferenciji nije bila zbog zdravstvenih problema.
Sindikati poručuju da od svog zahtjeva za povećanjem koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto neće odustati i da će štrajk trajati sve dok Vlada na to ne pristane. Iako je prije nekoliko dana procurio raspored održavanja štrajka po županijama, sindikalci su ga promijenili i ne žele ga otkrivati. Ostaju pri tome da će svakog dana u 12 sati objavljivati koje županije štrajkaju drugi dan.
- To je naša mala sindikalna tajna, zanimljivost jer kad se unaprijed sve zna, onda i druga strana unaprijed sve zna i počne s pripremama i opstrukcijama. Ovako je vrijeme za opstrukciju vrlo malo. Mislim da sas sve dobro funkcionira i da nas roditelji podržavaju - istaknuo je Mihalinec.
Osvrnuo se i na Vladu koja tvrdi da koeficijente ne može mijenjati te demantirao tu tvrdnju prezentacijom.
Kako je istaknuo, Uredba o koeficijentima od 2001. do 2012. se mijenjala 17 puta.
- 2013. je SDP-ova garnitura donijela novu Uredbu koja je do sad imala već i 35 izmjena. Znači, i za vrijeme ove Vlade - istaknuo je podsjetivši kako su se koeficijenti kroz godine mijenjali u javnim službama te da je vlada Ivice Račana prvo podigla koeficijent računovođama.
2012. došlo je, naglasio je, do zločina prema sustavu obrazovanja za vrijeme Zorana Milanovića, Željka Jovanovića te Slavka Linića, a kasnije i Miranda Mrsića.
- Mi smo napravili ovu prezentaciju kojom smo argumentirali naše zahtjeve i prezentirali ju u ožujku u Ministarstvu obrazovanja. Održali smo tri sastanka i ministrica Divjak ju je prihvatila. Nije bilo odgovora. 6.rujna, nakon prosvjeda, poslali smo je i u Vladu kako su nam rekli - istaknuo je Mihalinec.
Vlada tvrdi da ne mogu mijenjati koeficijente i da to nije bila tema pregovora, dodao je, a upravo je ta Vlada slala požurnicu Ministarstvu obrazovanja još prošle godine da se očituje o zahtjevima sindikata.
- U listopadu je Vlada poslala požurnicu Ministarstvu da se očituje o našem zahtjevu i u studenom nam šalju prijedlog Uredbe o izmjeni koeficijenata i mi smo prihvatili. U ožujku nam Ministarstvo šalje dvije Uredbe na očitovanje. Dakle, Vlada nama šalje inicijative, a sada kaže da to ne može biti - rekao je dodavši kako premijer Andrej Plenković i suradnici sada nude horizontalni pristup.
- Opet svima jednako. Ono što su Milanović, Linić, Jovanović uklesali u kamen. I to želi podržati i Plenković - rekao je.
A ukoliko Vlada ne udovolji zahtjevima Sindikata u osnovnim i srednjim školama, onda u štrajk ide i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja na fakultetima, koji broji 8000 članova.
- Mi smo postavili zahtjev za pregovore s Vladom i dali rok za očitovanje od 48 sati. Zaključili smo da bi prije najave i procesa štrajka bilo korektno dati priliku Vladi da možda i prihvati naše zahtjeve. Ako ne, onda u srijedu mi najavljujemo štrajk - istaknuo je Vilim Ribić, čelnik Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Ovaj Sindikat traži rast od 6,11 posto za nenastavno osoblje te 3,5 posto za predavače i umjetničke suradnike.
- Naši kolege u prosvjeti to moraju dobiti, nema dvojbe, mi ih podržavamo. I mi smo u dogovoru s njima krenuli u ovo. A naši su zahtjevi desetina onoga što se treba isplatiti - istaknuo je.
Naglasio je kako Vlada daje izjave koje ni na koji način nisu argumentirane.
- Vlada tvrdi da vodi odgovornu fiskalnu politiku te da su povećali za 11,5 posto plaće. To je za postidjet se, a ne za hvaliti se obzirom na podatke o rastu plaća u svim drugim zemljama - istaknuo je dodavši kako se Vlada obvezala na povećanje plaća.
- Mi ne tražimo nešto što bi vratilo Hrvatsku u politiku zaduživanja, to je laž, nego u okviru onoga što je ova Vlada sama predložila Saboru i što je usvojeno. Vlada je predvidjela deficit od 0,9 posto BDP-a, to iznosi tri milijarde i 600 milijuna kuna, a ostvarila je suficit od milijardu i 100 mikijuna kuna. Dakle, prostor koji je sama Vlada predvidjela iznosi četiri milijarde i 700 milijuna kuna, dovoljno za dvoznamenkasti rast plaća za cijeli javni sektor - poručio je.
Dodao je kako je prosječna plaća u visokom obrazovanju oko 9000 kuna onima s visokim koeficijentom i pri kraju karijere.
Dok je onima s visokom i srednjom stručnom spremom oko 5000,6000 kuna.