Na početku sjednice u četvrtak premijer Andrej Plenković izrazio je solidarnost s francuskim narodom nakon požara katedrale Notre Dame te je najavio da će, ako francuska vlast izrazi privolu, ponuditi ekspertizu naših stručnjaka stečenu tijekom Domovinskog rata.
- U tom procesu su naši konzervatori i restauratori stekli neprocjenjivo iskustvo obnove, naročito crkava. Time šaljemo snažnu poruku solidarnosti i prijateljstva - poručio je Plenković.
Izrazio je i sućut njemačkoj kancelarki Angeli Merkel povodom tragedije koja se dogodila u Portugalu, a u kojoj je prilikom izlijetanja autobusa poginulo 28 njemačkih turista.
Istaknuo je da su posjetili logor Jasenovac i izrazili pijetet žrtvama i kazao kako smatra da je kurikulum povijesti važan korak na putu realizacije jedinstvene komemoracije.
Podsjetio je da je u ponedjeljak posjetio Hrvatsku Kostajnicu i obnovljene kuće nakon klizišta te na potpisivanje sporazuma o izgradnji dječje bolnice u vrijednosti 42 milijuna kuna.
- Želimo napraviti projekt koji će dugoročno riješiti problem dječje bolnice u Hrvatskoj, mislim da je to projekt kojim bismo osigurali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i na taj način pojačali sve pedijatrijske kapacitete aktualnih zagrebačkih bolnica. Time bismo učinili i prvi korak prema izgradnji Nacionalne sveučilišne bolnice - istaknuo je Plenković.
Kinezi u svibnju dolaze u Uljanik i 3. maj
Najavio je i posjetu predsjednika uprave China shipbuilding industry corporation, najveće brodogradne kompanije, početkom svibnja.
- Obići će Pulu i Rijeku, a nakon toga ćemo vidjeti njihove dojmove i što mogu, eventualno, učiniti u vezi ovih naših brodogradilišta. Bitno je da smo na temelju politički razgovora premijerom Lijem došli u fazu da će oni posjetiti Hrvatsku - poručio je.
Ministar gospodarstva Darko Horvat istaknuo je kako će Kinezi doći 1. svibnja.
- Mi ćemo s njima kratko popiti kavu, obići brodogradilišta u Puli i Rijeci i 2. svibnja napraviti zaključni sastanak, neprejudicirajući njihovu odluku - istaknuo je.
Tri cilja reforme 2019
Vlada je na sjednici donijela Nacionalni plan reformi za 2019. godinu.
- On dolazi na dnevni red u jednom pozitivnom kontekstu, a to je kontinuitet naše politike koji se sastoji od fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenja investicija. 2017. smo izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prije mjesec i pol dana smo izašli iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, potom je Standard & Poor's vratio kreditni rejting - istaknuo je Andrej Plenković.
Dokument se sastoji, naglasio je, od tri cilja, 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti.
Tri cilja su, dodao je, jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada te održivost javnih financija.
Deset reformskih područja, nabrojao je Plenković, odnose se na unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi te osiguranje financijske stabilnosti i održivosti kvalitete zdravstvenog sustava.
- U tih 10 točaka su praktički sve strukturne reforme, sve ono o čemu stalno govorimo i na čemu stalno radimo - istaknuo je Plenković.
Nove mjere za ulaganja i borba protiv korupcije
Ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić istaknuo je kako će se planiranim reformama nastaviti liberalizacija tržišta kroz administrativno rasterećenje poslovnog sektora i neporeznih davanja, omogućit će se elektroničko pokretanje poslovanja, uvest će se nove poticajne mjere za ulaganje u Hrvatsku, nastavit će se aktivacija državne imovine kao i osiguranje odgovornijeg poslovanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, a planira se restrukturiranje cestarskih društava i željezničkog sustava.
U području borbe protiv korupcije, nastavio je Tolušić, planira se intenzivirati aktivnosti u područjima jačanja odgovornosti i integriteta dužnosnika, radit će se na poboljšanju pravosudnog sustava kroz daljnji razvoj elektroničke komunikacije između sudova i drugih sudionika te kroz ubrzanje i skraćivanje sudskih postupaka.
Jedan od glavnih prioriteta Vlade je poticanje demografske obnove posebno u manjim, ruralnim područjima, a u cilju poticanja korištenja rodiljnog dopusta zaposlenih roditelja planira se povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.
'Javne financije su nam u plusu'
Vlada je donijela i program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2022.
- On je bitan jer pokazuje da smo Vlada koja dobro prepoznaje šire gospodarske trendove i ozračje u Europi i svijetu, koja radi razumne, racionalne projekcije, da se naša ekonomska politika temelji na zdravom rastu i da smo Vlada koja se ponaša kao razuman, racionalan, dobar gospodar, a to je da troši onoliko koliko ima i kada može, obzirom na sve okolnosti, nešto i uštedi - istaknuo je premijer dodajući kako je njihova Vlada prva nakon 1998. godine ostvarila visoki proračunski višak u 2017. godini i to u iznosu 2,9 milijarde kuna.
- Prema projekcijama za 2018. godinu bi trebali ostvariti višak u iznosu 758 milijuna kuna. Unatoč i usprkos isplati 2,5 milijarde kuna jamstava za brodogradilišta, naše javne financije su u plusu. To pokazuje kontinuitet odgovorne fiskalne politike - naglasio je.
Premijer očekuje i daljnje smanjenje duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako se i dalje očekuje veliki udio uvoza roba.
- U ovom trenutku to je jedan od jačih izazova koji imamo na makroekonomskom planu, kako i na koji način dodatno osnažiti domaću proizvodnju i cijelo gospodarstvo učiniti manje uvozno ovisnim - istaknuo je.
Što se tiče rashodne strane proračuna, Marić je ustvrdio da je ona pod kontrolom.
- Mi ni u jednoj godini nismo probili limit koji smo si zacrtali, ostali smo unutar limita i ostvarili i neke uštede - rekao je.
Za ovu godinu, dodao je, ostaje se na tragu originalne projekcije koja je rađena, što znači blagi deficit proračuna od 0,3 posto BDP-a.
- U zadnje tri godine u svakoj od godina smo značajno isporučili bolje rezultate od onoga što smo planirali, i to ne probijajući limite, a sav višak prihoda usmjeren je u poboljšanje proračunskih rezultata i smanjivanje javnog duga i porezno rasterećenje - istaknuo je.
Kamata za POS stanove smanjuje se s tri na dva posto
Vlada je izmijenila Zakone o društveno poticanoj stanogradnji te o subvencioniranju stambenih kredita, a kako je istaknuo ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, na zahtjev građana.
- Unazad godinu dana slušali smo zahtjeve građana, komunicirali s njima i odlučili mjere dodatno poboljšati i prilagoditi njima - istaknuo je.
U Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita uvodi se novina, a to je dodatno subvencioniranje za svakog maloljetnog člana kućanstva za jednu godinu.
- To znači da svako maloljetno dijete produljuje subvencioniranje kredita u trajanju jedne godine - istaknuo je Štromar dodajući kako isto ostaje subvencioniranje u iznosu 30 do 50 posto rate kredita u pet godina te za svako rođeno dijete produljenje za dvije godine.
- Do sada s rodilo više od 550 djece - rekao je.
U Zakon o POS-u uvodi se zabrana najma ili prodaje neotplaćenih stanova što će se definirati kupoprodajnim ugovorom te se smanjuje kamata s tri na dva posto godišnje.
Štromar je istaknuo kako je u dvije godine primjene zakona odobreno 5300 subvencioniranih kredita, a 2018. godine broj zahtjeva je porastao za 23 posto u odnosu na godinu ranije dok je izgrađeno 8276 POS stanova.
- Do 2020. godine 20.000 obitelji imat će svoj dom po nekom od ovih modela - dodao je Štromar.