Gost Točke na tjedan na N1 televiziji bio je ministar pravosuđa Ante Šprlje (Most), koji je komentirao uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju.

Kazao je da će uhićenim pripadnicima HVO-a Republika Hrvatska pružiti svu pravnu pomoć, u što je uključeno i prikupljanje dokumentacije i potrebnih dokaza.

Šplje smatra da je podatak da je od 28 ljudi protiv kojih se vodila istraga na kraju uhićeno samo 10 Hrvata simptomatičan, koji ih je zabrinuo i ukazao na okolnost koja može ukazati na diskriminaciju Hrvata, odnosno pripadnika HVO-a hrvatske nacionalnosti.

- Mi za to ne možemo zatražiti objašnjenje, pravosudna tijela BiH to ne daju. Prije tri mjeseca smo zatražili podatke o hrvatskim državljanima, generalima protiv kojih se vode istrage ili su podignute optužnice - rekao je Šprlje i dodao da još nisu dobili odgovor.

- Politička obojenost se javlja u onom dijelu kada se jave optužnice sa zapovjednom odgovornosti ili kvalifakcija o udruženom zločinačkom pothvatu. Mi imamo strahovit niz dokumenata s kojima možemo dokazati da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata. U BiH se vodio rat za opstanak. Kada vidimo takvu optužnicu naravno da strahujemo da se radi o političkoj optužnici - kaže Šprlje.

Konstatirao je da je stav Republike Hrvatske da nikad nisu počinjeni nikakvi zločini u ime Hrvatske.

- Je li bilo ratnih zločina neka sudovi u BiH utvrđuju. Hrvatska je predana ideji da se svi ratni zločinci kazne. Gdje se god pojavljuje zapovjedna odgovornost, mi smo zabrinuti. Od 28 osumnjičenih samo Hrvati su optuženi - rekao je Šprlje za N1.

Prema Šprlji, Hrvatska nije prešla liniju pritiska na njihovo pravosuđe.

- Ja mislim da nismo prešli tu liniju, samo smo jasno iskazali zabrinustost. Ni u jednom trenutku im nismo rekli što da čine. Mi smo samo izražavali zabrinutost - navodi Šprlje.

Na komentar odvjetnika Đure Matuzovića koji tvrdi da je on žrtveno janje, da je Hrvatska vojska zapovijedala i da će on dati imena, Šprlje je rekao: 'Ja ne znam što je tko izjavio u kojem kontekstu i kakvom psihičkom stanju, ali mogu potvrditi da Republika Hrvatska na tom području nikada nije naređivala bilo kakve zločine u njezino ime.'

- U samom ovom konkretnom slučaju nisam vidio da bi se Hrvatska teretila za ratni zločin. No općenita je intentcija optužnica da se Hrvatsku na negativan način pokušava smjestiti na teritorij BiH. Hrvatska je legalno i legitimno bila na području BiH, u ombrambenim operacijama. Kvalifikacije da smo radili planirane progone, ubojstva su netočne. Ako su se događali pojedini slučajevi, ne bježimo od pojedinih incidenata, ali to nikada nije bilo u svrhu politike Hrvatske ili naredba - navodi Šprlje.

Kazao je da Ministarstvo pravosuđa nema službeni podatak o istragama i optužnicama u BiH.

- Ne, mi nikad nismo dobili takav podatak. Imali smo nekakve informacije što se radi u pojedinim predmetima jer su od nas traženi neki dokumenti. Što se tiče samog broja istraga imamo samo jednu informaciju koju smo čuli iz medija od tužitelja BiH da je nešto više od 600 istraga u tijeku, no one uključuju i Hrvate i Srbe i Bošnjake - smatra Šprlje.

Navodi da u pojedinim slučajevima postoji mogućnost preuzimanja istraga, jer se to već događalo u prošlosti.

- Međutim, ne može se za svaki taj slučaj preuzeti istraga - navodi ministar pravosuđa i dodaje da Hrvatska i za ovaj slučaj u Orašju može tražiti preuzimanje istrage, ali realne okolnosti ukazuju na to da BiH neće pristati.

Upitan je i što ako se u jednom trenutku podignu optužnice protiv Milijana Brkića ili Damira Krstičevića?

- Vlada naravno ne bi izručivala te građane. Ja sam uvjeren da do toga ne bi trebalo doći iz razloga čisto dokazne naravi jer ne postoji argumentacija da bi te osobe počinile zločin na teritoriju BiH - navodi Šprlje i dodaje da ne postoji preuzimanja kaznenog progona.

Napomenuo je kako postoji grupacija koja već neko vrijeme radi na prikupljanju dokumenata i dokaza o sudjelovanju nekih ljudi u agresiji na Hrvatsku i dokaza koji se tiču osoba koje su kasnije prešle u Armiju BiH i obnašale tamo najviše funkcije. No, tu grupaciju nije htio dalje komentirati.

Upitan je jesu li onda protuoptužnice odgovor?

- To nije reakcija, odgovor na akciju. To je nešto što se s vremenom utvrdilo da možda treba napraviti - kazao je Šprlje i dodao kako su istrage DORH-a tajne, te da ne može govoriti o njima.

Na pitanje je li problem što je Hrvatska dala BiH tu dokumentaciju ili što nije bila opreznija, Šprlje je kazao: 'Problem je jedne i druge naravi'.

- Općenito, dokumentacija se nije davala samo zadnje vrijeme, nego od 2000. Kada sam postao ministar utvrdio sam da se davala na upit bez da se selektivno provodilo za što točno ona treba - rekao je Šprlje. Dodao je kako se dokumentacija dostavljala 15 godina.

- Sada kriviti pojedinca je bespredmetno. 15 godina se to radilo sustavno, neorganizirano i s prevelikim povjerenjem - smatra Šprlje.

Ministar pravosuđa je kazao kako su na Vladi osnovali savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima.

- On će se baviti i tim pitanjem dokumentacije. Mi ćemo raditi određenu analizu cijele situacije, koja je količina dokumentacije, kojeg opsega je otišla, na koja mjesta i kud dalje. Onda ćete moći procijeniti "kakva je šteta" - rekao je Šprlje. 

Na pitanje hoće li biti kakvih sankcija, Šprlje je rekao da 'treba razumjeti da se dokumentacija u određenom dijelu davala zbog zakona koji nas je na to obvezao.

- Tu nije bilo opcije. Međutim, činjenica je da se davalo i na drugi način, da su se tražili određeni podaci, a njima se otkrivali neki drugi, koji zbog nacionalne sigurnosti nisu trebali - smatra Šprlje.

Stao je i u obranu ravnatelje Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Antu Nazora.

- Što se tiče napada na gospodina Nazora mislim da se tu stvarno pretjeralo. On je morao davati što mu je naloženo. Većina dokumentacije je išla do 2009., a u razdoblju od 2009. do 2015. otišao je znatno manji broj dokumenata. Napadi na Nazora su pretjerani i možda paušalni. Što se tiče postupanja tijela -  ti protokoli su omogućavali i suradnju na teški slučajevima trgovine ljudima, šverca droge, organiziranog kriminala... Međunarodni sporazumi omogućavaju puno dobroga. Druga stvar je to je li se procijenilo hoće li se dokumentima postupati na adekvatan način - rekao je Šprlje za N1.