Padala je kiša, bila je nedjelja 22. travnja 1945. godine. U 10 sati ujutro na povik Sinjanina Ante Bakotića (24): 'Naprijed drugovi' desetine logoraša logora Jasenovac su provalile vrata i krenule u bijeg. Preživjelo ih je samo 106.
Tri mjeseca ranije najveći i najpoznatiji logor smrti nacističke Njemačke Auschwitz oslobođen je, a u najvećem hrvatskom sabirnom logoru Jasenovac su se još odvijale stravične likvidacije. Napredovanje NOV-e samo je još više potaknulo ustaški sistem da žešće nastavi s radom.
U logoru je bilo 1073 logoraša
Nakon što je likvidiran ženski logor i posljednja grupa žena ubijena, dio zatvorenika je odlučio pokušati spasiti živu glavu odlučujući se na bijeg..
- Desetak se zatočenika među kojima Ante Bakotić, Čedomil Huber, Dragutin Škrgatić, Pavao Kulaš i dr. Petar Krstić odvojilo u malu prostoriju koja se nalazila uz radionicu kako bi se dogovorili o pokušaju proboja iz logora. Svima je bilo jasno, da nakon likvidacije svih žena slijedi i likvidacija svih muških zatočenika. Usvojen je plan prema kojem bi se na svaki od četiri izlaza postavilo desetak najodlučnijih ljudi koji će, naoružani postolarskim noževima, čekićima, letvama i ciglama, istovremeno provaliti na sva vrata i bježati prema izlazu iz logora. Dogovoreni su sastavi desetina i koja će desetina napasti koja vrata. Proboj je trebao uslijediti na znak Ante Bakotića - piše povjesničarka Nataša Mataušić u svojoj knjizi 'Jasenovac 1941. - 1945. Logor smrti i radni logor'.
Ne želeći se pomiriti sa skorom i izvjesnom smrti, više od polovine zatočenika odlučilo se na pokušaj proboja uz sav rizik neizvjesnog pohoda. U logoru je tada bilo zatočeno 1073 logoraša.
- Oko 600 zatočenika jurnulo je prema 150 metara udaljenim logorskim vratima. Mitraljeska vatra s ustaških izvidnica i bunkera iz časa je u čas smanjivala broj onih koji su trčali prema slobodi. Mile Ristić ubio je jednog stražara, oduzeo mu mitraljez i otvorio vatru po ustašama, štiteći ostale zatočenike. U metežu bijega Edo Šajer presjekao je telefonsku žicu - navodi u svojoj knjizi autorica Nataša Mataušić.
Lak plijen ustaškim strojnicama
Oko njih 600 proboj je preživjelo 106 zatvorenika, navodi Mataušić, a svi ostali našli su smrt na putu od logorske zgrade do logorskih vrata, na cesti, u hladnoj i nabujaloj rijeci Savi, na livadama oko logora i prilazima šumi kod Košutarice.
- Iscrpljeni od teškog rada, neishranjeni i umorni od očekivanja predstojeće smrti bili su lak plijen ustaškim strojnicama.
Oko 470 bolesnih, starih i nemoćnih zatočenika nije sudjelovalo u proboju. Izgubili su nadu u mogućnost spasa ili su vjerovali kako neće baš svi biti likvidirani. Oni koji usu ostali, vjerojatno su istog dana ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima - navodi se u knjizi.
'Idi naprijed, netko mora ostati živ'
Ante Bakotić, predvodnik proboja logoraša iz Jasenovca,nije preživio proboj logoraša iz Jasenovca.
Poginuo je u blizini istočne kapije logora. Njegovu smrt opisuju zatočenik Čedomil Huber u svojim sjećanjima.
"Kada smo izišli kroz kapiju, smrtno je pokošen Ante. Zastao sam da mu pomognem. Naredio mi je da idem naprijed i da netko mora ostati živ. Posljednjom snagom, vidio sam, odvukao se do obale rijeke Save i u njenim valovima se izgubio...
Proboj iz Kožare: Preživjelo tek 11 zatočenika
Isti dan, u 20 sati iz dijela logora zvanog Kožara također je započeo proboj.
- Nakon ubojstva trojice ustaških stražara, kojima je oduzeto oružje, prva desetina napala je noževima stražu na izlaznim vratima logora, a druga ustaše kod glavnih vrata. Treća desetina razrezala je žicu na strani logora prema poljima i željezničkoj pruzi. Četvrta desetina obavijestila je ostale zatočenike o bijegu i potpalila radionice i skladišta - piše Matušić.
Zatočenici, njih 176, su bježali prema Savi, spuštali se niz jasenovačke ulice, trčali prema poljima. Mitraljeska vatra iz bunkera, s nasipa, sa ceste i željezničke pruge nemilice ih je kosila. Mnoge je zaustavila već na samoj bodljikavoj žici razapetoj oko mjesta Jasenovac. Ustaška potjera za odbjeglim zatočenicima trajala je cijelu noć.
Skriveni po šumama oko Jasenovca samo je jedanaest zatočenika Kožare preživjelo proboj.