To je to što me zanima!

Napadi na Kijev ne staju: 'Zbog diverzanata ne izlazimo. Više ne živimo u strahu, nego u bijesu'

Maksim Kamenjecki, profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu kaže da su od početka ruske invazije u ukrajinskoj prijestolnici granatiranja sve žešća.
Vidi originalni članak

Granatiranje našega grada neprestano traje. Već nam je polako svega dosta. Više ne živimo u strahu nego u bijesu prema ovoj ruskoj politici. Dosta nam je ovog sukoba, sve traje predugo i bez ikakvog smisla.

POGLEDAJTE VIDEO

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Rekao nam je to Maksim Kamenjecki, profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu. Prof. Kamenjecki kaže da su od početka ruske invazije u ukrajinskoj prijestolnici granatiranja sve žešća.

- Uzbune su sve učestalije, ljudi odlaze i spavaju u skloništima. Sad smo imali i dugi policijski sat od 36 sati, koji bi trebao u srijedu završiti, pa nismo izlazili iz domova. To smo imali zbog borbe protiv diverzantskih grupa. I bilo je plodonosno. Ukrajinska kontraobavještajna služba na granici je ulovila 20-ak ruskih diverzanata.

REPORTERI 24SATA NA GRANICI Proveli su dane u bijegu od smrti: 'Djeca su posebna, dajte im da se igraju i sve će moći'

Trenutno je najviše napada upravo granatiranjem iz zraka. Posebno je mene uplašilo kad je projektil pao u susjednu zgradu. A u našem kvartu nema niti vojnih objekata niti industrijskih postrojenja. To je zaista bilo strašno - rekao je prof. Kamenjecki i dodao da trgovine rade, ali je sve dosta poskupjelo.

- Cijene osnovnih namirnica porasle su oko 20 posto, to je puno kad znate da nam je gospodarstvo u vrlo teškoj situaciji. Iz Kijeva je otišlo 50 posto građana, to je oko dva milijuna ljudi. Supermarketi rade i imaju dovoljno namirnica, ali restorani i kafići ne rade. Što se tiče gradskog prijevoza, za sada, normalno funkcionira. Struja, grijanje, voda, internet normalno funkcioniraju, ali ne u cijelom gradu jer postoje područja u kojima su oštećeni neki cjevovodi. No gradom vozi čak i podzemna željeznica, ali samo u područjima u kojima se nalazi ispod zemlje i samo jednim kolovozom. Uz to preko rijeke Dnjepar funkcioniraju i dva mosta. Živi se koliko-toliko normalno, ali - rekao je dr. Kamenjecki i naglasio da se najžešće borbe vode na sjeverozapadu Kijeva.

- U tom dijelu grada Rusi su uništili najviše stambenih zgrada, ali i vrlo slabo napreduju jer ne mogu postaviti mostove za prelazak zbog preširoke rijeke, pa su postali vrlo laka meta ukrajinskih snaga. San, kaže nam dr. Kamenjecki, slabo dolazi na oči.

- Svega nam je dosta. Uzbune, posebice granatiranja koja su najčešća u jutarnjim satima - pojašnjava dr. Kamenjecki, koji se trudi u ovim teškim vremenima održavati kontakte sa svojim studentima.

- Preporuka je da imamo online konzultacije sa studentima. Pokušavamo nekako normalno funkcionirati i u tom polju, a i dobivamo plaću za to, pa je i red da radimo sve što možemo - rekao je dr. Kamenjecki.

GRAD PRED PADOM Kotromanović: Mariupolj može biti poruka 'budete li se igrali s nama, imat ćete ovo do kraja'

Na pitanje razmišlja li napustiti svoj grad odgovara da to ne dolazi u obzir. "Ja nisam ostao u Kijevu zato što nemam kamo otići nego zato što je Kijev moj grad i, ako pobjegnem, bježat ću do kraja života, a to ne prihvaćam", rekao je dr. Kamenjecki. Što se tiče pregovora koji bi donijeli primirje, dr. Kamenjecki smatra da to nije realno očekivati.

- Rusija ucjenjuje Ukrajinu svojim uvjetima, za koje Rusi znaju da ih se ne može ispuniti. Rusija dosta slabo napreduje u svojim naumima, pa želi u potpunosti vojno uništiti Ukrajinu. U ovom ratu sudjeluje gotovo cijela ruska vojska, a ljude su dovodili i s istoka zemlje. Kremlj želi uništiti Ukrajinu i postaviti kontrolu u nekim područjima. Ovaj će sukob prestati zbog velikih gubitaka a ne zbog dogovora - pojasnio je dr. Kamenjecki i dodao da su Rusi izgubili oko 10.000 vojnika.

- Imajmo na umu da je SSSR u Afganistanu u deset godina izgubio oko 15.000 vojnika i jednoga generala, a sad su izgubili njih 5-6. To je zabrinjavajuće za njih, ali oni imaju taktiku SSSR-a i u ovom ratu, a to je da ne brinu o poginulim vojnicima nego su spremni žrtvovati desetke tisuća ljudi da bi uspjeli u svom naumu - smatra dr. Kamenjecki.

U međuvremenu, stotine tisuća ljudi u okupiranom Hersonu navodno nemaju pristup hrani i medicinskim potrepštinama, javlja ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova. Grad na jugu Ukrajine, koji je nekoć bio gospodarski centar, nalazi se pod stalnim napadima Rusa od početka rata. Tužiteljstvo Ukrajine priopćilo je da je od početka ruskog napada u toj zemlji ubijeno najmanje 117 djece. Prema podacima Ujedinjenih naroda, najmanje 925 civila je ubijeno, a oko 1500 ozlijeđeno otkad je Rusija počela invaziju. Uz to, više od 3,5 milijuna ljudi pobjeglo je od rata, a milijuni ljudi interno su raseljeni. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da je spreman razgovarati o tome da Kijev preuzme obavezu da ne traži članstvo u NATO-u u zamjenu za prekid vatre, povlačenje ruskih trupa i garanciju ukrajinske sigurnosti. Kazao je kako će Kijev biti spreman razgovarati o statusu Krima i istočne regije Donbas, koja je u rukama proruskih separatista, poslije prekida vatre. Predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio je da postoji jasan znak kako predsjednik Rusije Vladimir Putin razmatra korištenje i biološkog i kemijskog oružja u Ukrajini. 

Idi na 24sata

Komentari 68

  • q12122r 23.03.2022.

    recite zelenskom da potpise sve sto se nudi i rat je gotov

  • 23.03.2022.

    Ukrajinci posjetite djecju aleju u Donjecku

  • Vlad 23.03.2022.

    Rusi, poslije Berlina nisu osvojili niti jedan višemilijunski grad. Ne računam Budimpeštu i Prag ( Kao glavne gradove zemalja Varšavskog pakta ) te Kabul koji se nisu branili.  Berlin je i prije dolaska Rusa bio razoren a vojno sposobni stanovnici na drugim ratištima tako da su ga uz malobrojne vojnike branili djeca i starci. Uz današnje prijenosno protuoklopno oružje tenkovi su laka meta u okruženju zgrada a pješaštvo izloženo u gradu gdje branitelji poznaju svaki zaklon.

Komentiraj...
Vidi sve komentare