Rejting je podignut iz 'BB+/B', kategorije koja dužničke papire kvalificira kao špekulativno ulaganje, u 'BBB-/A+', investicijsku kategoriju.
S&P smanjio je, naime, u prosincu 2012. godine rejting Hrvatske u neinvesticijsko područje, da bi ga sada vratio u investicijsko.
Prognoza za rejting je sada stabilna.
Poboljšanja u proračunu
"Podignuta prognoza odražava poboljšanu metriku u proračunu, poduprtu oporavkom gospodarstva u proteklom razdoblju, zahvaljujući domaćoj potražnji oslonjenoj na poticajnom poreznom okruženju, ali i mjerama fiskalne konsolidacije koju je vlada provela", ističu u agenciji.
Proračun opće države bilježi primarni višak od 2015. godine, a u prosjeku je u 2017. i 2018. godini iznosio tri posto BDP-a. Javni je dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen za 10 postotnih bodova u razdoblju od 2015. do 2018., navode u S&P-u.
Rizici za gospodarstvo, javne financije i financijsku stabilnost povezani sa stečajem najveće maloprodajne kompanije Agrokor, smanjeni su, kao i mogućnost problema za proračun zbog državnih jamstava za brodogradilište Uljanik.
Gospodarstvo solidno i uravnoteženo
Hrvatsko je gospodarstvo u posljednje vrijeme solidno i uravnoteženo. Rast prati višak na tekućem računu bilance plaćanja, potaknut obilnim priljevom prihoda od turizma, zbog čega je neto vanjski dug smanjen u 2018. na samo 13 posto BDP-a.
Stabilna prognoza za rejting Hrvatske odražava potencijal za ubrzano približavanje razine dohotka onome bogatijih trgovinskih partnera, ali i rizike koji proizlaze iz vanjskih neizvjesnosti, ističe se u izvješću S&P-a.
Rejting bi mogao biti podignut u iduće dvije do tri godine ako se rast hrvatskog gospodarstva pokaže otpornim na cikličko usporavanje europskog gospodarstva i omogući daljnje približavanje prosječnoj razini dohotka u EU, uz mogućnost potpore koju bi moglo pružiti uklanjanje strukturnih prepreka rastu.
Pozitivno bi na rejting moglo utjecati i brže smanjenje duga nego što se trenutno očekuje.
Smanjenje rejtinga moglo bi pak uslijediti u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarskih aktivnosti, možda zbog značajnog slabljenja vanjskog okruženja, što bi moglo nepovoljno utjecati na stanje u proračunu-
Rizik predstavlja i eventualna pojava financijskih obveza koje bi bile više nego što se očekuje, a mogle bi predstavljati značajan teret za proračun ili uteg za gospodarstvo, poručuju iz Standard & Poors'a.
Vanjski dug Hrvatske se smanjuje zahvaljujući nastavku rasta izvoza i trajnom višku na tekućem računu. Posljednja fiskalna poboljšanja također podržavaju rejting, poručuju iz S&P-a.
Blago usporavanje rasta gospodarstva
Nakon što je prošle godine gospodarstvo poraslo 2,6 posto, S&P očekuje da će se u razdoblju od 2019. do 2022. rast usporiti na prosječno 2,5 posto.
Vlada je uvele poreznu i mirovinsku reformu ove godine, no demografski trendovi i dalje će predstavljati pritisak, smatraju analitičari S&P-a.
Gospodarstvo raste neprestano od izlaska iz recesije u 2015. godini, među ostalim, zahvaljujući snažnom rastu turističkog sektora, čiji su prihodi dosegnuli gotovo 20 posto BDP-a.
Proizvodnja i uslužne djelatnosti, kao što je transport, također značajno pridonose BDP-u, poručili su iz agencije, ističući i da će osobna potrošnja ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti i plaća, kao i poreznim reformama.
Rast investicija
Investicije bi trebale rasti zahvaljujući povećanoj apsorpciji EU fondova, investicijama u javnu infrastrukturu, kao što je Pelješki most, rastu građevinske aktivnosti i utjecaju posljednjih poreznih reformi.
Robni izvoz je, pak, počeo usporavati s rastom u prošloj godini, što bi se moglo pogoršati ako se nastavi značajnije usporavanje rasta u ključnim trgovinskim partnerima Italiji i Njemačkoj, poručuju analitičari S&P-a.
Navode i da je Hrvatska napredovala u važnim strukturnim reformama. Početkom ove godine nastupio je treći krug porezne reforme, a među ostalim smanjen je PDV na određene proizvode. To bi trebalo potaknuti raspoloživi dohodak, dok bi smanjenje troškova rada za poslodavce moglo podržati investicijsku aktivnost, smatraju u S&P-u.
Navode i da je Hrvatska, prema preliminarnim procjenama, lani ostvarila višak opće države drugu godinu zaredom, zahvaljujući višim poreznim prihodima, ali i uštedama u potrošnji, primjerice na kamatama.
Ti su rezultati mogli biti i bolji da nisu bila aktivirana jamstva za posrnulo brodogradilište Uljanik, ističe S&P.
Smanjenje javnog duga
Analitičari te agencije procjenjuju da bi do 2022. godine udio javnog duga u BDP-u mogao pasti ispod razine od 60 posto, nakon što je u 2015. dosegnuo vrhunac od 75 posto.
S&P, također, procjenjuje da će u iduće dvije do tri godine inflacija iznositi u prosjeku 1,5 posto.
Analitičari agencije navode i to da će Hrvatska predsjedavati Vijećem EU u prvoj polovini 2020., a u istoj godini nada se ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
Od početka 2018. godine sve tri najvažnije svjetske rejting agencije povećale su ili rejting ili izglede za rejting Hrvatske. Tako je sada S&P vratio rejting Hrvatske na investicijsku razinu.
Fitch, pak, drži hrvatski rejting jedan stupanj, a Moody's dva stupnja ispod investicijske razine. Pritom Fitch drži izglede pozitivnima, a Moody's stabilnima.
Potvrda dobrog smjera
„Ta procjena S&P-a na neki je način rezimirala sve ono što mi kontinuirano govorimo što su ciljevi, smjer i postignuća naše Vlade. Prva je da smo, osiguravši stabilnost institucija u Hrvatskoj, a to znači da je parlamentarna većina stabilna, funkcionira, da se zakoni donose, da Vlada može raditi svoj posao, osigurali potrebno vrijeme za reformske pothvate”, kazao je premijer novinarima u Saboru.
Dodao je da su ti reformski pothvati i strukturne reforme i fiskalna konsolidacija.
„Upravo ta dva bitna elementa su prepoznali analitičari S&P-a i poslali nam poruku da je smjer kojim vodimo zemlju sada potvrđen i od njih“, izjavio je Plenković.
„Nakon što smo 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pa sada iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kada smo u tri godine za deset postotnih poena smanjili udio duga BDP-a, kada smo brži u tome nego mnoge druge zemlje, kada se spremamo za ulazak u europski tečajni mehanizam, kada su svi gospodarski pokazatelji u plusu, onda je ovo signal da moramo nastaviti sa strukturnim reformama, s poreznim rasterećenjem, mirovinskom reformom koju se prepoznali kao jednu od ključnih strukturnih reformi, s postignućima u domeni turizma, glede osobne potrošnje i s činjenicom da je čitav paket tih aktivnosti hrvatske Vlade omogućio da se po ovoj agenciji nakon šest i pol godina vratimo na investicijski rejting“, poručio je premijer.
Kazao je i da je to odlična vijest za Hrvatsku i za gospodarstvo.
„Siguran sam da se na ovaj način širi i baza i krug potencijalnih investitora u Hrvatsku, a posljedično tome vidjet ćemo daljnji trend onoga što je dobro za gospodarstvo i za građane, a to je, naravno, i smanjivanje kamatnih stopa“, dodao je premijer.
Istaknuo je da je to poticaj za Vladu da nastavi dosadašnjim putem i da te reforme budu još vidljivije i da ih bolje prepoznaju, prije svega, građani, a potom i međunarodne financijske institucije.
Premijer je poručio i da se nada da će i druge dvije agencije – Fitch i Moody's - dati ohrabrujući trend kao što je ovaj danas.
Odluka o Uljaniku bit će na temelju analiza
Upitan hoće li ovo imati utjecaja na odluku o Uljaniku kazao je da bi „izdvojio dva specifična elementa u analizi S&P-a“.
„Prvo je da su oni koji su pratili situaciju vezanu za Agrokor, za prijetnje koje bi za hrvatsko gospodarstvo i naš financijski sustav imao kolaps Agrokora u najvećoj mjeri otklonjen. Dakle, oni odaju priznanje Hrvatskoj na način na koji je reagirala na najveći sistemski rizik kojeg smo imali za hrvatsko gospodarstvo proteklih godina. Ta činjenica je izrazito važna i ohrabrujuća da se prepozna koliko je taj potez prije dvije godine bio odvažan, koliko je spriječio negativne posljedice i na radna mjesta i na gospodarstvo i na brojne subjekte, a ne na samu kompaniju“, pojasnio je.
„Druga, koja se tiče Uljanika, pokazuje da oni u ovom trenutku procjenjuju da smo načinom kako smo se konsolidirali, kako je porasla otpornost Hrvatske na krizne situacije, a krizna je situacija ako morate isplatiti 3,1 milijardu kuna državnih jamstava za brodove koji su naručivani prije. Mi smo to napravili na način da nije bilo nekog kriznog poreza, rebalansa proračuna, škara po svim mogućim resorima ili izdacima jer smo imali snage, bili smo fiskalno konsolidirani i otporni. I tu oni vide da smo čak glede Uljanika smanjili potencijalne rizike koji se na nas odnose”, kazao je premijer.
Dodao je da S&P izglede za rejting drži stabilnima, što znači da će agencija pratiti daljnje napore Vlade i vidjeti na koji način nastavlja s reformskim pothvatima i gospodarskim rastom.
„Ovo neće direktno utjecati na odluku o Uljaniku, mi ćemo odluku donositi na temelju analiza svih mogućih reperkusija, i političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, ali i regionalnih i europskih jer svako restrukturiranje mora proći sukladno pravilima o državnim potporama i odobrenjem na razini Europske komisije“, istaknuo je premijer.
Na pitanje novinara kazao je da „nije s ministricom Žalac razgovarao o njenim navodima da ima indicije da joj netko iz stranke podmeće afere“.
„Neću uopće o tome razgovarati jer je to nebitna tema. Ovo je bitna tema jer smo vam došli reći koliko je važan današnji signal S&P-a za ono što je bitno u radu Vlade“, dodao je.
Na pitanje uživa li ministrica Žalac njegovo puno povjerenje, odgovorio je „ministrica radi svoj posao i dalje normalno“, a na ponovljeno pitanje, uzvratio je „sve sam vam rekao“.
Marić: Odgovorna proračunska potrošnja
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da je zadovoljan dizanjem rejtinga i da je ono temeljeno na jakim fiskalnim rezultatima i odgovornoj proračunskoj potrošnji.
„Nakon šest i pol godina hrvatski kreditni rejting je ponovno u investicijskoj zoni. S&P u samom uvodu kaže da je ova odluka temeljena na jakim fiskalnim rezultatima. Vi se sjećate da je od prve godine mandata Vlade i mene kao ministra, veliki naglasak stavljen na fiskalnu konsolidaciju, baziranu na odgovornoj proračunskoj potrošnji, ali i na prihodnoj strani proračuna koja je procijenjena da mora ići u smjeru poreznog rasterećenja“, kazao je.
Naveo je da je s rejting agencijama komunicirao i kada se išlo u prvi dio porezne reforme.
„Tri godine nakon prvog kruga drago mi je vidjeti da je S&P prepoznao da je to korak u pravom smjeru i da su pozitivni efekti porezne reforme vidljivi“, istaknuo je Marić.
Dodao je da je u posljednje tri godine udio javnog duga u BDP-u smanjen za 10 postotnih bodova, što je sigurno najmjerljiviji efekt razborite i odgovorne fiskalne politike.
Kod ocjena rejting agencija, napomenuo je, uvijek gleda što kažu, što još treba napraviti kako bi rejting rastao i koji su rizici.
„To su sve stvari kojima se Vlada vodi i brine i to će sigurno biti u sljedećem programu konvergencije prepoznato“, uvjeren je Marić.
„Tijekom četvrtog mjeseca ćemo doznati preliminarne podatke za 2018. godinu, unatoč značajnom efektu plaćanja po jamstvima u grupaciji Uljanik, možemo i u ovom trenutku konstatirati da su javne financije i 2018. bile izbalansirane“, zaključio je Marić.