Europski ured za borbu protiv prevara (OLAF) lani je u Hrvatskoj otkrio nekoliko malverzacija europskim novcem. Prvi slučaj odnosio se na gradnju vinarije vrijedne tri milijuna eura. Projekt je sufinancirao Europski fond za jamstva u poljoprivredi, preko kojega je tvrtki dodijeljeno oko 1,3 mil. eura.
Ni prema nacionalnom ni prema zakonu EU tvrtka nije bila dužna objaviti poziv za nadmetanje za odabir izvođača radova. No nacionalno zakonodavstvo zabranjuje korisnicima odabir izvođača ako postoji sukob interesa, posebno kad postoje osobne ili poslovne veze između tvrtke korisnice i izvođača, kao i između njihovih vlasnika. Istraga OLAF-a pokazala je da je tvrtka korisnica dodijelila ugovor o građenju tvrtki bez zaposlenih, koja je potpisala podugovor s tvrtkom u vlasništvu sina vlasnika tvrtke korisnice. Stoga je OLAF zatražio da se 1,3 mil. eura vrati u EU fond. Hrvatskom tužiteljstvu preporučeno je da protiv vinara i izvođača radova pokrene kazneni postupak.
U drugom slučaju tvrtka je vodila tri projekta sufinancirana europskim novcem. Svrha im je bila pružanje usluga rehabilitacije osobama s mentalnim i tjelesnim problemima u ruralnim područjima s ograničenim pristupom socijalnim uslugama.
OLAF je otkrio da je sedam posto ukupnih troškova posla izvedeno i da stopa završetka nikad nije bila veća od 50 posto, a tvrtka je tražila isplatu naknade za 100 posto posla potkrijepljenom lažnom dokumentacijom.
Od ljeta u Hrvatskoj djeluje Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), novo neovisno tijelo EU, nadležno za istragu, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se nanosi šteta financijskim interesima EU-a.