Američki predsjednik Joe Biden objasnio je u nedjelju da SAD nema politiku promjene režima u Rusiji, nakon izjave da ruski predsjednik Vladimir Putin "ne može ostati na vlasti".
Bidenovi komentari u Poljskoj u subotu oštra su eskalacija američkog pristupa Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu, ocjenjuje agencija Reuters.
Najviši američki diplomati u nedjelju su ublažavali njegovu izjavu i Biden je odgovarajući novinaru nakon izlaska s mise u Washingtonu na pitanje poziva li na promjenu režima u Rusiji, kratko odgovorio: "Ne".
Julianne Smith, američka veleposlanica u NATO-u, ranije je nastojala staviti u kontekst Bidenove komentare rekavši da su slijedili dan nakon razgovora s ukrajinskim izbjeglicama u Varšavi.
Ruska invazija u mjesec dana prisilila je četvrtinu ukrajinskog stanovništva od 44 milijuna ljudi da napusti svoje domove.
- U tom trenutku mislim da je to bila ljudska reakcija na priče koje je čuo taj dan". SAD nema politiku promjene režima u Rusiji. Točka - rekla je Smith za CNN-ov program "State of the Union".
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je na konferenciji za novinare u Jeruzalemu da će svaka odluka o budućem vodstvu biti "na ruskom narodu".
Republikanci su jasno rekli da je Bidenova primjedba nesretna pogreška.
Senator James Risch, najviši republikanac u Odboru za vanjske odnose američkog Senata, nazvao je Bidenove izjave "strašnim gafom" i rekao da bi volio da se predsjednik držao scenarija.
- Većina ljudi koji se ne bave vanjskim odnosima ne shvaćaju da tih devet riječi koje je izgovorio može izazvati erupciju kakvu su izazvale - rekao je za CNN.
- To će izazvati velik problem. Zaboga, ovaj čovjek ne može ostati na vlasti - rekao je, misleći na Bidenovu izjavu u Varšavi.
Senator Rob Portman, koji je također u odboru, ustvrdio je da je to pogrešan korak u javnosti u ratno vrijeme.
- To ide na ruku ruskim propagandistima i Vladimiru Putinu. Dakle, to je bila pogreška - rekao je Portman za NBC-jev program "Meet the Press".
Ukrajinski otpor
Sjedinjene Države nastoje izbjeći izravan vojni sukob s Rusijom koja je izvršila invaziju na Ukrajinu, ubrzavajući isporuke oružja Kijevu kako bi pomogle njegovoj borbi, ali isključujući slanje vojnika u zemlju ili nametanje zone zabrane letova.
Ta je potpora pojačala ukrajinski otpor koji je žešći nego što se očekivalo, a Rusija nakon više od mjesec dana borbi nije uspjela zauzeti ni jedan veći ukrajinski grad.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Zapad da Ukrajini isporuči tenkove, zrakoplove i projektile kako bi se obranili od ruskih snaga.
U sukobu su ubijene tisuće ljudi, iz zemlje je otišlo gotovo 3,8 milijuna ljudi i više od polovice ukrajinske djece moralo je napustiti svoje domove, prema Ujedinjenim narodima.
Moskva kaže da ciljevi onoga što Putin naziva "posebnom vojnom operacijom" uključuju demilitarizaciju i "denacifikaciju" susjeda. Ukrajina i njezini zapadni saveznici to nazivaju izgovorom za ničim izazvanu invaziju.